Za koji mjesec Hrvatska bi prvi put mogla dobiti antidiskriminacijski zakon, koji je dobio zeleno svjetlo civilnog sektora u Hrvatskoj.
Cilj ovog Zakona je osiguravanje zaštite i promicanje jednakosti kao najviše vrijednosti te stvaranje pretpostavki za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređivanje zaštite od diskriminacije po svim osnovama, od rasne do one zbog zdravstvenog stanja ili socijalnog podrijetla.
Iako su se građani do sada od diskriminacije štitili kroz desetak zakona, zakon o suzbijanju diskriminacije prvi je put iznimno široko propisao mogućnosti zaštite građana, jer obuhvaća sve aspekte društva.
Predstojnik Vladina ureda za ljudska prava Luka Mađerić napominje da je važnost Prijedloga zakona što se na jednome mjestu prvi put nabrajaju sva područja u kojima se diskriminacija može pojaviti, a u cilju njezina sprječavanja.
Mađerić kaže da se zakonskim tekstom definiraju osnove diskriminacije te prvi put i višestruka diskriminacija. Naime, praksa je pokazala da se diskriminacija vrlo često događa i po više osnova, a čest je slučaj da zbog toga jedan oblik diskriminacije ostane nezapažen.
U budućem zakonu o suzbijanju diskriminacije definira se i ponovljena diskriminacija, koja će se, kao i višestruka ili ona koja se čini dulje vrijeme, smatrati težim oblikom diskriminacije.
Osim toga, ovim se Zakonom po prvi puta definira da se i poticanje na diskriminaciju smatra - diskriminacijom.
Zakon o suzbijanju diskriminacije precizno navodi i slučajeve kada se stavljanje u nepovoljniji položaj ne smatra diskriminacijom, kao kada je to nužno radi očuvanja zdravlja, opće sigurnosti te prevencije kaznenih djela.
Također, diskriminacijom se neće tretirati slučaj stavljanja u nepovoljniji položaj pri uključenju u određenu vjersku zajednicu ili bilo koju drugu javnu ili privatnu organizaciju, a koja djeluje u skladu s Ustavom, ako tako zahtijeva vjerska doktrina, odnosno ciljevi ili uvjerenja organizacije. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik