Međunarodna konferencija "Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva" će se održati 19. i 20. lipnja u Zagrebu
Hrvatska bez useljavanja neće moći riješiti problem nedostatka radne snage pa je vrijeme da započne rasprava o strategiji imigracije, koju potom treba pretvoriti u dugoročnu useljeničku politiku.
Rečeno je to na konferenciji za novinare u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) na kojoj je najavljena međunarodna konferencija "Useljenička politika u funkciji razvoja hrvatskog gospodarstva" koja će se održati 19. i 20. lipnja u Zagrebu.
Glavna tema – demografske promijene
Potpredsjednica HGK za međunarodne odnose Dunja Konjevod izvijestila je da će glavne teme konferencije biti demografske promjene i njihove posljedice na gospodarstvo, stanje i potrebe tržišta rada, iskustva zemalja u provedbi useljeničke politike te rasprava o hrvatskoj useljeničkoj politici.
Na konferenciji za novinare ponovljene su brojke koje oslikavaju proces depopulacije u Hrvatskoj s čijim će se negativnim posljedicama, po mišljenju predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, prvo susresti gospodarstvo. Vidošević naglašava da bi Hrvatskoj, samo za vraćanje omjera zaposlenih i umirovljenika kakav je bio prije dvadeset godina, trebalo milijun radno aktivnih useljenika.
31.160 stranaca na radu
Prema riječima Roka Mišetića iz Instituta za migracije i narodnosti, Hrvatska od 1991. godine neprestano bilježi negativno prirodno kretanje broja stanovnika s vrhuncem 2003. godine kad je bilo 12.903 više umrlih nego rođenih.
Mišetić podsjeća da je stanovništvo Hrvatske od 1900. do 2001. godine povećano za milijun do milijun i sto tisuća, ali da će do 2050., uz nastavak sadašnjeg trenda, opet doći na brojku iz 1900., no bit će znatno starije nego tada. Stoga se, kako je rekao, nameće potreba definiranja populacijske politike čiji sastavni dio mora biti imigracija u Hrvatsku.
Prema podacima koje je iznio pomoćnik ministra unutarnjih poslova Žarko Katić, u Hrvatskoj je trenutno na privremenom ili stalnom boravku 31.160 stranaca, a najviše - po 44,5 posto, zbog posla ili spajanja obitelji. Većina njih, odnosno 63 posto, je iz država bivše Jugoslavije osim iz Slovenije, a slijede Nijemci, Slovenci, Makedonci, Talijani, Kinezi, Austrijanci i Rusi. (Hina)
