Siva ekonomija nije samo rad na crno, nego i neplaćeni prekovremeni rad, neplaćeni rad nedjeljom i blagdanima, te neplaćanje poreza, kaže Krešimir Sever
Iako se neslužbeno procjenjuje da 15 pa čak i 20 posto BDP-a otpada na sivu ekonomiju, u Vladinu izvješću o provedenim mjerama za suzbijanje sive ekonomije u 2007., koje se oslanja na podatke Državnog zavoda za statistiku (DSZ), ističe se da se postotak sive ekonomije od 2000. do 2004. godine lagano smanjuje, s 9,8 do 8,3 posto.
U Vladi naglašavaju kako je prema podacima inspektorata i DZS-a najviše sive ekonomije u trgovini, građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i poslovanju nekretninama te djelatnosti hotela i restorana.
Sve veći broj ugovora na određeno
Kad je riječ o suzbijanju sive ekonomije za koju se i poslodavci, i sindikati i država slažu da nanosi golemu štetu i pojedincima i gospodarskim subjektima, a time i cijelom društvu, puno se očekuje od uvođenja i primjene osobnog identifikacijskog broja zahvaljujući kojem će se točno znati tko što ima i tko je što zaradio.
Inače, u izvješću, koje je izradilo Ministarstvo gospodarstva, ističe se da su velik uspjeh napravila 644 porezna inspektora koji su nakon nadzora obračunali 1,6 milijardi novih, neprijavljenih obveza državi, što je povećanje od čak 37 posto u odnosu na 2006. godinu. Od toga je, primjerice, 842 milijuna neprijavljenog poreza na dodanu vrijednost.
Predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske (NHS) Krešimir Sever naglašava da, prema njihovim iskustvima, za što učinkovitije suzbijanje sive ekonomije nedostaje kapaciteta. Odnosno, još veći broj državnih inspektora i inspektora rada. Također ističe da sivoj ekonomiji "pogoduje" i skupa država.
"Pod sivu ekonomiju ne spada samo rad na crno, nego i neplaćeni prekovremeni rad, neplaćeni rad nedjeljom i blagdanima, neplaćanje poreza državi i slično. Ali, osim takvog varanja države, tu su i različite "muljaže", recimo međusobne kompenzacije kako bi se izbjeglo plaćanje davanja državi", upozorava Sever.
Naime, čest je slučaj da je radniku plaća nedovoljna za život, a poslodavcu rad preskup pa i jedni i drugi pronađu interes u kretanju na sivom tržištu.
Sever skreće pozornost i na veliki broj ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme koji neizravno utječu na problem sivoga gospodarstva. Naime, mnogi zaposleni na određeno vrijeme, u želji da im poslodavac produlji ugovor, ne usuđuju mu se suprotstaviti. Pristaju na neplaćeni prekovremeni rad i rad nedjeljom, a u slučaju da ih inspekcija uhvati, u strahu od moguće osvete poslodavca, čak lažu u njegovu korist. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
