Većina ih pozitivno gleda na budući ekonomski razvoj, a više od trećine htjelo bi raditi u domaćim tvtkama
Mladi u Hrvatskoj optimističnije od ostale populacije gledaju na ekonomski razvoj u sljedeće tri godine. Jednako tako, optimističniji su i po pitanju osobne financijske situacije, pokazuje istraživanje raspoloženja u Srednjoj i istočnoj Europi (CEE regiji), koje je na uzorku od 15.000 ispitanika provedeno u 15 zemalja, a naručila ga je Bank Austria.
Čak 38 posto mladih u Hrvatskoj htjelo bi raditi u domaćoj tvrtki, dok bi njih 22 posto radije izabralo posao u međunarodnoj kompaniji, o čijim predstavništvima i građani imaju vrlo pozitivan stav.
Mali broj poduzetnika
U pogledu razvoja osobne karijere, oko 12 posto mladih hjtelo bi raditi izvan domovine, ali bi ih samo 4 posto ostalo živjeti u inozemstvu duže vrijeme ili bi ostali zauvijek. Od ukupnog broja mladih koji su sudjelovali u istraživanju, tek ih se 14 posto vidi u poduzetničkim vodama.
Mladi pak u Srednjoj i istočnoj Europi (CEE) pozitivno gledaju na budućnost i pokazuju visoku razinu fleksibilnosti u pogledu svoje karijere i mobilnosti zbog posla. Istovremeno, rezultati istraživanja pokazuju da mladi prepoznaju velike mogućnosti na otvorenom tržištu i teže za radom u inozemstvu na određeno vrijeme.
Veća samostalnost
Autori istraživanja napominju da odgovori ispitanika odaju konzistentno pozitivan trend, ali i pokazuju neke vrlo zanimljive razlike. Tako primjerice u Poljskoj, Srbiji, Rusiji, BiH, Bugarskoj i Kazahstanu mlađe generacije vjeruju da njihovoj zemlji slijedi povoljan ekonomski razvoj.
Raspoloženje u Turskoj pak, izrazito je lošije. Osim napetog i nesigurnog političkog okruženja, ostali razlozi za ovakvo raspoloženje su visoka inflacija, velike fluktuacije cijena i visoke kamatne stope.
Potrebno je istaknuti da mlade osobe u nekim zemljama CEE regije svoju djelatnost smatraju vrlo dobrom alternativom za zapošljavanje. Stoga se javlja generacija "self-made" muškaraca i žena, a posebno u Turskoj, gdje je 38 posto ispitanika moglo sebe zamisliti kao privatnika te Srbiji (25 posto) i Mađarskoj (22 posto).
Što se tiče mobilnosti, rezultati pokazuju da je spremnost na preseljenje radi posla triput veća kod Slovaka i Mađara nego kod mladih Austrijanaca. Rad u inozemstvu prihvatljiv je za 15 posto Slovaka i Mađara te 14 posto mladih u BiH, dok se samo 5 posto Austrijanaca može zamisliti na poslu u stranoj zemlji. (V.K.)
Izvor:
Zagrebačka banka
