Nastavnici su najzadovoljniji odnosom s nadređenima, nešto manje s kolegama u zbornici, a najmanje s učenicima
Svaki peti nastavnik u Hrvatskoj, uglavnom mlađe dobi, bio je izložen zlostavljanju u svojoj školi, a trećina ih je svjedočila zlostavljanju u posljednjih 12 mjeseci.
Oko 10 posto nastavnika, ili svaki deseti, zbog toga je imao psihičke ili fizičke zdravstvene probleme.
Na udaru mlađi nastavnici
Do tako poraznih rezultata o kvaliteti međuljudskih odnosa u zbornicama i učionicama, koji potvrđuju da je nastavničko zanimanje među najizloženijima zlostavljanju, došli su sveučilišni profesori i javnozdravstveni radnici iz Splita, čije je istraživanje o zlostavljanju na radnom mjestu među nastavnicima u školi objavljeno u posljednjem broju Croatian Medican Journala.
Ispitivanjem 764 učitelja i nastavnika u osnovnim i srednjim školama , došli su do zaključka da je njih 166 (22,4%) bilo zlostavljano na radnom mjestu, a 192 (31,7%) prisustvovalo je epizodi zlostavljanja i vlastitoj školi. Oko 11 posto nastavnika prijavilo je psihičke i fizičke zdravstvene smetnje zbog svog posla.
Pokazalo se da isključivanje, što je jedan od oblika zlostavljanja, više pogađa žene nego muškarce, te da su na udaru zlostavljača mlađi kolege, uglavnom u dobi do 42 godine.
Studijom je obuhvaćeno 27 osnovnih i srednjih škola te ukupno 1.022 nastavnika. Odgovorilo je 75 posto škola, a među njima nisu bile škole gdje je već ranije bilo problema s ravnateljem ili lošim međuljudskim odnosima.
U EU trošak zbog stresa na poslu 20 milijardi eura
Psihičke posljedice zlostavljanja je na radnom mjestu prijavilo 11,5 posto učitelja i profesora, a fizičke oko 10 posto.
Čak se 14 posto ispitanika požalilo da su imali problema s ostvarivanjem prava na bolovanje, a 27 posto nije znalo smije li uopće tražiti bolovanje zbog posljedica zlostavljanja. Nastavnici su, kako sami kažu, najzadovoljniji odnosom s nadređenima, nešto manje s kolegama u zbornici, a najmanje s odnosom koji imaju s učenicima.
Prema statistikama zemalja EU, posljedice zlostavljanja na radnom mjestu osjeća 20 posto stanovnika starijih zemalja članica, i čak 30 posto u novim državama članicama. Ekonomski trošak zbog stresa na poslu 2002. godine iznosio je u zemljama EU 20 milijardi eura. (A.T.)
Izvor:
Novi list
