Sindikati traže cjelovite mjere izlaza iz gospodarske krize bez prebacivanja tereta na radnike
Predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca dans će se sastati u Banskim dvorima da bi, nakon konzultacija unutar sindikata, čuli odgovor tog socijalnog partnera na mjere koje Vlada predlaže u sklopu mjera za prevladavanje posljedica svjetske gospodarske krize, piše Ljubinka Marković za Vjesnik.
HUP je već podupro predložene mjere, a sindikati se protive prijedlogu zamrzavanja plaća u 2009. Neprihvatljivo im je ograničavati plaće kada 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće.
Plaće definirane kolektivnim ugovorima
Zato od Vlade traže cjelovite mjere izlaza iz krize bez prebacivanja tereta na radnike. Plaće su ugovorene kolektivnim ugovorima ili sporazumom i mogu se mijenjati u novim pregovorima socijalnih partnera.
"Ako Vlada jednostrano zamrzne plaće, u obranu plaća spremni smo pozvati na javne prosvjede i štrajk", upozorava čelnik NHS-a Krešimir Sever. Podsjeća da su posljedice odluke Račanove vlade, koja je jednostranom uredbom iz 2001. zamrznula plaće na tri godine, bile na desetine tisuća tužbi radnika dobivenih na sudu, koje zbog visokih troškova još nisu isplaćene.
Tri sindikalne središnjice - SSSH, NHS i HUS - izričito su odbile prijedlog o zamrzavanju plaća, dok Matica sindikata javnih i državnih službi traži od Vlade mjere kompenzacije za eventualni pristanak, o čemu će provesti referendum među članstvom.
Ušteda od oko 1,6 milijardi kuna
Sve središnjice traže da se preispitaju i smanje dužnosničke plaće, mirovine i povlastice, te se protive megalomanskim investicijama. Vlada predlaže da se državni i javni službenici odreknu povišice plaća za šest posto, dok bi se zaposleni u prosvjeti i znanosti trebali odreći dodatne povišice od 2,2 posto.
Ušteda na povišici plaća u proračunu bila bi oko 1,6 milijardi kuna. Predloženo zamrzavanje se ne odnosi na božićnicu. Provede li se zamrzavanje plaća, Ivo Sanader bit će treći premijer koji je posegnuo za tom mjerom. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
