Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od socijalne pomoći živi 94.279 građana – 21.982 samca i 21.120 obitelji
Kada u prosincu počne isplata državne socijalne pomoći, od 1. studenoga utemeljene na cenzusu od 500 kuna, samac će umjesto dosadašnjih 400 kuna mjesečno, primati 500, potpuno nesposoban samac primit će 750 kuna, odrasla osoba koja živi u obitelji 400 kuna, trudnica 650, djetetu do sedam godina namijenjeno je 400 kuna, a onome od sedam do 15 godina 450 kuna mjesečno, piše Mirjana Grce za Novi list.
Novi cenzus viši za 100 kuna od dosadašnjeg, prvi put povećan nakon sedam godina, doslovce je određen proizvoljno, neutemeljen na ičemu što bi korespondiralo s elementarnim troškovima života u Hrvatskoj.
Novi cenzus viši za 100 kuna
Koliko će tih 25 posto više socijalne pomoći značiti građanima koji žive u bijedi, nije teško za zaključiti – gotovo ništa kad kruh košta sedam, osam i više kuna, a litre mlijeka nema za manje od bar pet kuna.
Četveročlanoj obitelji, roditeljima s dvoje osnovnoškolske zdrave djece. Novi će cenzus egzistenciju osigurati s 1.700 kuna mjesečne državne isplate. Ta će obitelj doduše dobiti i dječji doplatak od 600 kuna pa će njihov ukupni mjesečni prihod iznositi 2.300 kuna.
Bez ikakvih drugih prihoda
Posljednja ažurirana statistika Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, zaključena 30. rujna, svjedoči da od socijalne pomoći živi 94.279 građana – 21.982 samca i 21.120 obitelji, i to su ljudi bez ikakvih drugih prihoda ili oni čiji su mjesečni prihodi manji od 400, odnosno 500 kuna pa im u tom slučaju država isplaćuje razliku do 500 kuna.
Diktirajući prava u socijalnoj skrbi, nerealni socijalni cenzus novčanu pripomoć države istodobno nedostupnom čini svakome čiji mjesečni prihodi, izuzev dječjeg doplatka, prelaze 500 kuna.
Zato možemo reći da u Hrvatskoj imamo službeno evidentirane socijalno ugrožene građane koji preživljavaju od državne pripomoći, ali i mnoge tisuće onih koji su također teško egzistencijalno ugroženi, ali na nikakvu novčanu pomoć, izuzev na neizravnu po socijalnim programima lokalnih zajednica, prava nemaju. (A.T.)
Izvor:
Novi list
