Vlada, sindikati i poslodavci još nisu postigli nikakav dogovor o financijama u idućoj proračunskoj godini, a razgovori sa sektorskim sindikatima otvaraju se u srijedu
Premijer Ivo Sanader nije uspio sa sindikatima dogovoriti zamrzavanje svih plaća u državi, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Nakon što je premijer zbog financijske krize prošli tjedan zatražio opću štednju na svim razinama pa i nacionalni dogovor o zamrzavanju svih plaća, najveće sindikalne središnjice su na gotovo peterosatnom sastanku odbile taj prijedlog uz pojašnjenje da svako zamrzavanje plaća mogu dogovoriti isključivo one strane koje dogovaraju i rast.
Mjere za izlazak iz krize
Vlada će tako u srijedu sa sindikatima javnih i državnih službi pokušati dogovoriti zamrzavanje plaća koje bi iduće godine prema trogodišnjem sporazumu trebale rasti šest posto. Za povećanje plaća koje se isplaćuju iz državnog proračuna u tom bi slučaju Vlada trebala osigurati 1,4 milijarde kuna.
Nakon što se dogovori eventualno zamrzavanje plaća u javnim i državnim službama, čelnici sindikalnih središnjica spremni su ponovo se sastati s premijerom Sanaderom oko daljnjih mjera štednje, pa i zamrzavanju plaća.
Premijer Ivo Sanader objavio je da će proračun za iduću godinu rasti 1,5 milijardi kuna, ne računajući pritom na proračunske plaće s kojima bi rast bio 2,9 milijardi kuna. Sindikat državnih službenika i namještenika danas će donijeti odluku o zamrzavanju plaća s kojom idu na sutrašnji sastanak, a u Matici sindikata javnih službi ističu da su spremni razgovarati i sve ovisi o tome što će im Vlada dugoročno ponuditi.
Vlada će do kraja mjeseca u Sabor uputiti prijedlog proračuna koji mora biti izglasan do kraja redovnog zasjedanja 15. prosinca.
Osnivanje posebnog odbora za krizu
Koordinator sindikalnih središnjica Krešimir Sever poručio je da je sindikatima glavni cilj zadržati kupovnu moć, radničke plaće i radna mjesta. "Stanje je teško, ali nemamo ovlasti za zamrzavanje plaća. Nismo htjeli sav teret prevaliti na radnike", rekao je Sever.
Premijer Sanader je pak pojasnio da nisu samo plaće bile tema nego cijeli spektar mjera kako izaći iz krize. Tako je najavio zadržavanje infrastrukturnih radova koji su neophodni za predviđeni rast BDP-a od dva do 2,5 posto. Dogovoreno je i da će partneri raditi na prijedlogu socijalnog sporazuma koji će biti ponuđen i županijama, gradovima i općinama, kao i osnivanje savjetodavnog odbora Vlade i GSV-a u kojem će ekonomski stručnjaci predlagati moguće mjere da bi se smanjio utjecaj financijske krize na Hrvatskoj.
Među sedam stručnjaka koji su dali svoj pristanak su Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević, ekonomisti Mladen Vedriš, Ante Čičin-Šain, Ante Starčević te predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić.
U Vladi su pristali i na zahtjev poslodavaca za osnivanjem interventnog fonda iz kojeg bi se pomagalo tvrtkama u privatnom sektoru koje dospiju u teškoće zbog krize. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
