Prema sindikalnim izračunima zamrzavanjem plaća referent u državnoj upravi godišnje gubi oko 2000 kuna povišice, liječnik specijalist oko 6000 kuna, a sveučilišni redovni profesor i do 9.678 kuna
Odgoda gradnje Pelješkog mosta, autoceste Zagreb - Sisak, druge cijevi tunela Sveti Rok i Mala Kapela, kanala Dunav - Sava te svih sportskih investicija koje nisu vezane međunarodnim ugovorima, poput gradnje rukometnih dvorana za predstojeće prvenstvo, investicije su na kojima Vlada dugoročno može uštedjeti više od 11 milijardi kuna i na taj način spasiti zaposlene u javnim i državnim službama od zamrzavanja plaća iduće godine, pišu Gordana Galović, Sergej Trajković i Jadranka Šević u Jutarnjem listu.
Samo zamrzavanjem plaća proračunskim korisnicima Vlada pak može dobiti 1,4 milijarde kuna i, prema svemu sudeći, na tome će i dalje inzistirati na sastanku sa sindikatima koji zasad ne pristaju na odustajanje od sporazuma koji im još iduće godine jamči rast osnovice za plaće od šest posto.
Plaće zadnje
Čak i ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Đuro Popijač priznaje da samo zamrzavanje plaća neće riješiti ništa jer je rast plaća direktno ovisan o cijelom gospodarstvu, pa je mnogo važnije raditi na racionalizaciji javnih službi i njihove bolje učinkovitosti.
S druge strane, sindikalci tvrde da čak i zajamčenim rastom plaće tek hvataju korak s inflacijom i pritom realno ne rastu. Sindikat državnih službenika i namještenika već je donio odluku da će zbog toga na današnjem sastanku odbiti mogućnost zamrzavanja plaća, dok Matica sindikata javnih službi, koja se također protivi zamrzavanju plaća, ima podulju listu uvjeta pod kojima bi eventualno pristali pregovarati, uz uvjet da se zaposlenima narednih godina nadoknadi izgubljeno.
Prema sindikalnim izračunima zamrzavanjem plaća referent u državnoj upravi sa srednjom stručnom spremom godišnje gubi oko 2000 kuna povišice, a viša stručna sprema i oko 3000 kuna. Liječnik specijalist sa 10 godina radnog staža iduće bi godine izgubio oko 6000 kuna, a sveučilišni redovni profesor s 40 godina staža 9.678 kuna.
Poslodavci od Vlade traže 15 milijardi kn
Interventni fond državnih potpora i garancija za moguće probleme hrvatskih tvrtki u idućoj godini trebao bi iznositi inicijalno najmanje pet posto bruto domaćeg proizvoda zemlje ili 15 milijardi kuna. Naglasio je to Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.
Prema njegovim riječima, fond bi trebao biti isključivo preventivan i namijenjen privatnom sektoru u slučaju opasnosti bankrota ili stečaja, kao i teškoća u refinanciranju obveza tvrtki, čime bi poslovanje tvrtki bilo dovedeno u opasnost. Naime, stečaj tvrtke kao domino efekt za sobom vuče prestanak proizvodnje, usporavanje gospodarstva, otpuštanja i egzistenciju otpuštenih radnika.
Svoju procjenu poslodavci temelje na minimalnom pokriću od oko 10 posto ukupnih kreditnih zaduženja tvrtki u inozemstvu. Naime, od hrvatskog inozemnog duga, koji prema najnovijim podacima iznosi 35,3 milijardi eura, oko 43 posto ili 15 milijardi eura otpada na dugove poduzeća. (A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
