Čak i ubrzani rast stope nataliteta ne bi mogao spriječiti negativne demografske trendove u Europi, upozorava američko Nacionalno obavještajno vijeće
Do 2025. godine Europska unija će postati "šepavi div" kojeg će karakterizirati unutarnje neslaganje i rašireni euroskepticizam, stoji u izvješću američkog Nacionalnog obavještajnog vijeća (NIC), pod nazivom "Globalni trendovi 2025.: Transformirani svijet".
Obavještajno vijeće koje ovo izvješće objavljuje svake četiri godine predviđa da trenutna globalna financijska kriza označava tek početak preustroja moći. Zbog razvoja novih sila, globalizacije i transfera bogatstva sa Zapada na Istok, SAD će izgubiti svjetsku premoć, ističu ekonomski stručnjaci i obavještajni analitičari.
Rekordni udio radne snage
Osim toga, autori predviđaju i da će smanjenje radno aktivne populacije, zbog negativnih demografskih trendova, predstavljati veliki izazov za Europski socijalni sustav, koji je bio kamen temeljac udruživanja zapadnoeuropskih zemalja nakon II. svjetskog rata.
Starenje populacije izazvat će "još dramatičnije promjene" u trenutku kada Europa, na samom "demografskom dnu" pokuša nadoknaditi populacijski deficit. Tada će prema predviđanjima doći do kroničnog pomanjkanja financijskih sredstava, što će predstavljati rizik za održivost socijalnog sustava.
Starenje populacije dovelo je današnje razvijene zemlje do "demografskog dna". Danas je gotovo 70 posto svjetske populacije staro između 15 i 64 godine tj. nalazi se u radno aktivnoj dobi, što je najviša razina ikada zabilježena. Međutim, stručnjaci ističu da nikada više neće biti na tolikim razinama.
Bijela kuga
Najznačajnije povećanje starijeg u odnosu na radno aktivno stanovništvo, u gotovo svim zemljama dogodit će se između 2010. i 2020. godine. To će pak stvoriti dodatni pritisak budući da će prema sadašnjim trendovima do 2010. jednog umirovljenika uzdržavati četiri zaposlene osobe. No, do 2025.taj će se omjer izmijeniti pa će jednog umirovljenika uzdržavati tri zaposlene osobe, a možda i manje.
Japan se nalazi u posebno nezgodnoj situaciji budući da se tamošnja radna populacija smanjuje od sredine 90-ih godina, a cjelokupno stanovništvo od 2005. godine. Prema posljednjim projekcijama, do 2025. jednog će umirovljenika uzdržavati tek dva zaposlena.
Slika u Zapadnoj Europi nije jedinstvena. Velika Britanija, Francuska, Belgija, Nizozemska i nordijske zemlje sigurno će zadržati najviše stope nataliteta sa manje od dva djeteta po majci, dok će u ostalim zemljama ona ostati ispod 1,5 djece po majci.
Sedmina populacije imigranti
Međutim, NIC napominje da i ubrzani rast nataliteta, čak i kada bi odmah započeo, ne bi mogao desetljećima spriječiti negativne demografske trendove u Europi i Japanu. Čak i u takvim okolnostima, negativni trendovi se u Europi ne bi zaustavili do 30-ih, a u Japanu do 40-ih godina ovog stoljeća.
Stoga će se stopa migracije morati udvostručiti ili čak i utrostručiti želi li Zapadna Europa zaustaviti trend starenja radne snage. Ako se takve preporuke realiziraju, udio imigranata među stanovnicima zemalja Zapadne Europe mogao bi narasti čak i do 15 posto. S obzirom na demografsku strukturu zemalja iz kojih se emigrira, u Europi bi se tada znatno povećao udio stanovništva u radno aktivnoj dobi.
Starenje stanovništva negativno utječe na gospodarski razvoj, a čak i uz povećanje produktivnosti, manji intenzitet zapošljavanja i slabiji razvoj tržišta rada, umanjili bi ionako oslabljeni europski BDP za 1 posto. Projekcije pokazuju da bi se u takvim okolnostima Japanski BDP kretao oko ništice, a zbog spašavanja socijalnog sustava, štedjelo bi se na ostalim prioritetnim sektorima, poput obrane.
EU treba Tursku
Iako će Europa i dalje biti atraktivna useljenicima iz "mlađih", slabije razvijenih i brzo rastućih regija Azije i Afrike, europski čelnici morat će pronaći model po kojem će privući veći broj imigranata iz Kine i Indije, pa čak i Turske te Irana.
Međutim, NIC u svom izvještaju upozorava da će pojačano useljavanje i integriranje useljenika, posebno muslimanskog porijekla predstavljati značajni izazov i test za europsku toleranciju.
Istovremeno, dvojbe oko primanja Turske u punopravno članstvo EU postat će sve važnija sastavnica Europske vanjske politike do 2025. godine. Naime, veća sumnjičavost prema Turskoj i njezinom članstvu zasigurno bi utjecala na provedbu političkih i društvenih reformi u toj zemlji. (V.K.)
Izvor:
EUobserver
