U tekstilnoj industriji bi u sljedećih nekoliko godina mogla opstati samo petina od sadašnjih 25.000 zaposlenih u Hrvatskoj
Sindikati javnih službi načelno su spremni dati pristanak Vladi na zamrzavanje rasta plaća u prvoj polovici iduće godine, no za taj ustupak kao kompenzaciju traže otvaranje razgovora o puno krupnijem zalogaju. Od Vlade očekuju da nakon "posta" dobiju i plaće kakve isplaćuju poslodavci u privatnom sektoru, javlja Poslovni dnevnik.
Sindikati su, smatra Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, previše fokusirani na plaću VSS radnika, koje zaostaju za prosječnima u privatnom sektoru, zanemarujući opasnost za slabije obrazovne strukture, čije plaće u javnom sektoru u prosjeku premašuju one u privatnome, a uživaju svu sigurnost radnog mjesta kakve nema u privatnom sektoru.
Najugroženiji radnici sa srednjoškolskom spremom
Budu li sindikati inzistirali na dosljednosti, to bi značilo i otvaranje pitanja korekcije plaća u javnom sektoru onih sa srednjoškolskom spremom s onima iz privatnog sektora.
Upravo su njihova radna mjesta najviše ugrožena potencijalnim refleksijama globalne krize na tvrtke u kojima su zaposleni. Prema procjenama poslodavaca i sindikata, u najvećim bi se problemima mogle naći ponajprije tekstilna, drvna i automobilska industrija.
Tekstilna i drvna industrija na udaru
Prema osobnim procjenama Svjetlane Šokčević, predsjednice sindikata tekstila, obuće i gume, u idućem razdoblju bez posla u tekstilnoj industriji moglo bi ostati preko 10.000 ljudi s tim da bi se najveću udar mogao dogoditi u zadnjem kvartalu 2009. i prvom kvartalu 2010. godine.
Radnička vijeća u tekstilnoj industriji smatraju da bi u sljedećih nekoliko godina mogla opstati samo petina od sadašnjih 25.000 zaposlenih. Sadašnji nepovoljni uvjeti na tržištu, i uz značajne investicije vlade, samo će ubrzati taj proces, tvrdi Šokčević. Također je dodala da za rješavanje situacije nije primjereno ulaganje države u otpremnine zaposlenika, kako su tražili poslodavci, nego da se treba uložiti u prekvalifikaciju i slične programe.
Na udaru krize će se naći i radna mjesta u izvoznim proizvodnim sektorima, a posebice u kompanijama koje su vezane uz automobilsku industriju ili koje su izložene pojedinim tržištima. Neke tvrtke će, ne bi li privremeno doskočile krizi, smanjiti broj radnih dana na četiri u tjednu. Međutim, kako se navodi, to je samo vatrogasna mjera koja bi trajala privremeno, te bi nakon dva do tri mjeseca, počela otpuštanja radnika. (D.P)
Izvor:
Poslovni.hr
