U opasnosti od siromaštava i socijalne isključenosti, po statističkim podacima iz 2007., živi petina građana Hrvatske, ili gotovo milijun ljudi, ako se uzme u obzir njihov raspoloživi dohodak
Svaki deseti građanin Hrvatske smatra se socijalno isključenim. Radi se o onim građanima koji su u radno sposobnoj životnoj dobi, čiji je prihod po članu kućanstva manji od 60 posto prosječnog dohotka i koji ne sudjeluju u radu dobrovoljnih organizacija, rečeno je na Forumu o socijalnom uključivanju za jugoistočnu Europu koji se održava u Zagrebu u organizaciji UN-ovog Programa za razvoj (UNDP) iz New Yorka.
Tema Foruma je upoznavanje sa strategijama socijalnog uključivanja Europske unije te komparativni pregled stanja socijalne isključenosti u zemljama jugoistočne Europe.
Rizik od siromaštva povećava se s dobi
Isto je istraživanje pod nazivom "Neumreženi: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj" pokazalo da se određene skupine građana Hrvatske suočavaju s nizom teškoća koje rezultiraju socijalnom isključenošću, među njima pripadnici nacionalnih manjina, posebice romske, povratnici, osobe s invaliditetom, osobe koje žive u institucijama, dugotrajno nezaposleni, žene, obitelji s malom djecom i starije osobe.
Rezultate istraživanja potvrđuju i posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu, prema kojima čak jedna petina građana Hrvatske, odnosno 19 posto ili gotovo milijun ljudi živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ako uzmemo u obzir njihov raspoloživi dohodak.
Rizik od siromaštva povećava se s dobi. Naročito je visok rizik od siromaštva za građane starije od 65 godina, čak preko 40 posto, a posebice za žene te dobne skupine koje ne primaju mirovinu.
Značajne regionalne razlike
Osim toga, značajne su i regionalne razlike, pri čemu zabrinjava činjenica da neke županije konstantno ostvaruju vrlo nizak bruto društveni proizvod, a upravo su to one županije u kojima se najviše građana osjeća isključenima: Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska.
Među zemljama regije, Hrvatska je prva izradila i s Europskom komisijom 2007. potpisala Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju. Tim dokumentom za provedbu mjera socijalne skrbi i borbe protiv siromaštva iz Državnog proračuna za 2008. godinu osigurano je ukupno 1,5 milijardi kuna.
Regionalne nejednakosti između urbanih i ruralnih područja izražene su i u Hrvatskoj, ali i u Srbiji i Makedoniji gdje dvije trećine siromašnih žive na selu.
Dugotrajna nezaposlenost
Dugotrajna nezaposlenost se kreće od 71 posto u Srbiji, 85 posto na Kosovu, 88 posto u Bosni i Hercegovini, dok u Hrvatskoj udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom postotku nezaposlenih iznosi oko 60 posto.
U zemljama u regiji oko 70 posto Roma živi u neimaštini i siromaštvu, a indeks siromaštva za prognanike, odnosno povratnike dvostruko je veći nego za stanovništvo koje živi u njihovoj blizini.
Udio osoba starijih od 65 godina bez adekvatnih prihoda, odnosno mirovina u cijeloj je regiji visok i iznosi, primjerice, oko 90 posto u Albaniji, dok u Crnoj Gori od 50 posto starijih osoba koje primaju mirovinu, njih tek 27 posto su žene. (A.T.)
Izvor:
UNDP