Već dogovorena neradna nedjelja i visina minimalne plaće trenutno predstavljaju udare na tržištu rada, pa od njih treba do daljnjeg odustati, smatraju ekonomisti
Rebalans proračuna prvi je i glavni preduvjet svih poteza koje bi država mogla poduzeti u borbi s rizicima koji su došli pred vrata – recesijom i financiranjem deficita, pišu Jadranka Dozan i Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Komentirajući najave da će Vladini predstavnici na sjednici Ekonomskog vijeća krajem ovoga tjedna dati pregled mjera kojima bi se Hrvatska mogla suprotstaviti recesiji, Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da bez rebalansa nema ni razgovora o nekoj antirecesijskoj politici. Sve ostalo bilo bi zavaravanje.
Malo i srednje poduzetništvo
Preraspodjela proračunskog novca nužna je, smatraju ekonomisti, zbog ranjivosti Hrvatske u pogledu međunarodne razmjene i pitanja izvoza. Zato bi, kažu, premijer Ivo Sanader u ovom trenutku trebao zanemariti i skore lokalne izbore te smoći hrabrosti i izaći pred sindikate i reći im kako se u ovom trenutku mora odustati od dogovorenog rasta plaća.
Umjesto u standard državne administracije, proračun bi trebalo restrukturirati u smjeru veće podrške kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva koja se realizira putem HBOR-a.
Istodobno, na strani uvoza valja pojačati aktivnosti i mehanizme kontrole kvalitete i porijekla uvozne robe, naročito uvoza tzv. bofla koji, prema nekim zapažanjima, već bilježi relativno izraženiji rast.
Fleksibilizacija tržišta rada
Suočavanje s ograničenjima fiskalnog kapaciteta neizbježno je i na tržištu rada. Vladi se preporučuju rješenja koja vode ka fleksibilnijem tržištu.
Budući da već dogovorena neradna nedjelja i visina minimalne plaće predstavljaju udare na tržištu rada, od njih treba do daljnjeg odustati.
U uvjetima kada se za glavne vanjsko trgovinske partnere, poput Njemačke i Austrije, procjenjuje da neće tako brzo izaći iz recesije, pojedinim bi sektorima bilo pametnije pokušati se jače otvoriti u smjeru jugoistoka Europe, pa čak i Rusije.
K tome još treba voditi računa i o pravilnoj pripremi za turističku sezonu, te prilagodbi poreznih olakšica, kako bi se privukle investicije.
Štednja i na prihodima i na rashodima
Međutim, sve mjere usmjerene podupiranju gospodarstva s naglaskom na očuvanje izvoznog potencijala, dakako, koštaju. Iako u tom smislu rebalans podrazumijeva otkidanje od nekih drugih "luksuznijih" troškova, ekonomisti ponavljaju da bi čak i tada teško bilo namaknuti iole dostatna financijska sredstva.
Dodatni izvori prihoda pak mogu se pronaći i na prihodnoj strani, gdje Lovrinčević ističe na primjer vraćanje prijašnjih trošarina na naftne derivate ili mogućnost uvođenja trošarina u segmentu telekomunikacija.
Bilo kako bilo, teško je povjerovati da se gospodarska kriza može preživjeti bez velikih žrtava, jer Hrvatska nije otok koji u globalnoj oluji plovi mirno, uz netaknut standard i "pune sindikalne košarice", kaže glavni ekonomist HNB-a Žarko Miljenović. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
