Smanjenjem stope bolovanja sa 4,20 na 3,57, samo je prošle godine ušteđeno 230 milijuna kuna
Od početka ove godine na snazi je ograničenje bolovanja koje će ubuduće moći trajati neprekidno tri godine, nakon čega će se radnici slati ili u invalidsku mirovinu ili će se morati vratiti na posao.
Država na dokidanju bolovanja dužih od tri godine planira godišnje uštedjeti 350 milijuna kuna, što je otprilike sedmina ukupnog iznosa što ga zbog bolovanja godišnje utroše poslodavci i državni budžet, piše Marija Crnjak u Poslovnom dnevniku.
Nema retroaktivnog provođenja
Pritom će se, osim onkoloških bolesnika, pacijenata na dijalizi te transplatiranih, nakon 18 mjeseci isplaćivati tek polovica zadnje isplaćene plaće.
S obzirom da nema retroaktivnog provođenja Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji sadrži nove propise, trajanje bolovanja "broji se" tek od početka ove godine, uključujući i osiguranike koji već jesu na bolovanju od prošle godine.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, na bolovanju u trajanju do jedne godine u prošloj je godini bilo 184.800 ljudi u Hrvatskoj, kod njih 16.100 bolovanje traje od jedne do pet godina, a 300 osiguranika boluje od pet do petnaest godina.
Najviše bolovanja u Gospiću
Usporede li se dani bolovanja po aktivnom osiguraniku, tada je 2007. godine svaki aktivno zaposlen na razini Hrvatske u prosjeku bolovao 12,4 dana. Najveći broj dana bolovanja HZZO je zabilježio u Gospiću, i to čak 14,8 dana, što je više od dva radna dana tjedno.
Na razini Hrvatske dnevno je zbog bolovanja s posla izostajalo 61.332 radnika, odnosno 3,9 posto od ukupno aktivnih osiguranika. K tome još, broj dnevno bolesnih čak je veći od radno aktivnih osiguranika u 14 područnih ureda.
Najveća stopa bolovanja na teret HZZO-a zabilježena je u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva, zatim u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti , prerađivačkoj industriji te ribarstvu.
Potrebno je istaknuti da je osnivanje Hrvatskog zavoda za osiguranje zaštite zdravlja na radu, dobrim dijelom doprinijelo smanjivanju stope bolovanja od 1. siječnja 2008. sa 4,20 na 3,57, što predstavlja uštedu od 230 milijuna kuna. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
