Prema posljednjim službenim podacima za 2007. godinu, najrazvijenija je sjeverozapadna Hrvatska, čiji je BDP dosegnuo 64 posto prosjeka EU-a, no zato BDP u jadranskoj regiji iznosi samo 48 posto, a u Slavoniji 35 posto
Hrvatskoj treba jasna razvojna politika te teritorijalni i fiskalni preustroj prije lokalnih izbora, jer su međusobne razlike pojedinih regija alarmantne, mnogo veće nego što političari žele priznati.
Na lokalnim razinama disparitet najjače i najslabije razvijenih sredina je stostruk, prihod po glavi stanovnika kreće se od 100 do 10 tisuća kuna, a čak 30 posto jedinica lokalne uprave i samouprave bez pomoći državnog proračuna ne može se samo financirati, piše Marijana Šešo u Slobodnoj Dalmaciji.
Zagreb prvi po prihodima
Rečeno je to na Prvoj regionalnoj konferenciji "Promjene u gradovima", koja je okupila 140 predstavnika gradova i regija radi razmatranja modela financiranja komunalne infrastrukture preko fondova EU-a, uloge gradova u razvoju hrvatskoga gospodarstva te ocjene uspješnosti regionalnih cjelina.
Otvarajući konferenciju, predsjednik Republike Stjepan Mesić je naglasio gospodarsku ulogu gradova kao financijskih, obrazovnih i poslovnih centara. Za Gradom Zagrebom, međutim, po prihodu i investicijama zaostaje svih 126 drugih gradova, 429 općina i 20 županija.
"U Dalmaciji su zbog turizma izvan gradova ulaganja ujednačenija, no područje južne Hrvatske danas po razvijenosti stoji 20 posto lošije nego prije 90-ih godina", upozorio je Mato Crkvenac, iznoseći rezultate znanstvenog istraživanja o indeksima regionalne politike.
Zaustaviti iseljavanje mladih
Prema posljednjim službenim podacima za 2007. godinu, najrazvijenija je sjeverozapadna Hrvatska, čiji je BDP dosegnuo 64 posto prosjeka EU-a, no zato BDP u jadranskoj regiji iznosi samo 48 posto, a u Slavoniji 35 posto.
Pri tome je obalno stanovništvo, znači 1,4 milijuna ljudi, ostvarilo BDP od 7,5 milijardi eura, no jednako toliko realiziralo je samo 780 tisuća, odnosno dva puta manje Zagrepčana.
Područja u posebnom statusu financiranja zauzimaju 60 posto državnog teritorija, no u njima živi tek 23 posto stanovnika RH, dok gradovi čine 90 posto gospodarske snage zemlje.
Stoga je nužno zaustaviti iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi s periferije, te u najslabije razvijenim krajevima ulagati u kvalitetu javnih usluga i života, pri čemu granice gradova ne smiju biti prepreka. Za to nisu dovoljne samo proklamacije, nego praktične regionalne promjene, zaključak je konferencije. (A. T.)
Izvor:
Slobodna Dalmacija
