U dosadašnjim mjerama za spašavanje nacionalnih ekonomija i financijskih tržišta 37 država, EU i MMF potrošili su 7,6 bilijardi eura
Uzimajući u obzir da su poslovne banke u Hrvatskoj lani ostvarile 4,7 milijardi kuna dobiti, i premijer Ivo Sanader je oštro poručio bankama da nemaju razloga podizati kamate na kredite.
Premijer je kazao da su banke proteklih godina izvrsno zarađivale, pa sada mogu podnijeti eventualni manji profit, piše Večernji list.
Osim vlasnika banaka, zadovoljan može biti i ministar financija Ivan Šuker jer su banke lani uplatile 1,1 milijardu kuna poreza na dobit.
Devalvacija kune
Nezadovoljni mogu biti tek dužnici, budući da su u godini u kojoj je ostvarena rekordna dobit kamatne stope na kredite porasle su približno 2 postotna poena, a procjenjuje se da će do kraja godine porasti još za jedan postotni poen. Međutim, to više neće biti jedina prijetnja dužnicima.
Više od 66 posto svih kredita odobrenih kućanstvima izraženo je u stranoj valuti ili ima deviznu klauzulu, pa bi građane pogodila i devalvacija kune, koju je na neizravan način nedavno sugerirao Franjo Luković, predsjednik uprave Zagrebačke banke.
SAD-u najviše
Budući da je financijska kriza dodatno nanijela štete kućnim budžetima, istraživački odjeli skupine švicarskih banaka izradili su zanimljivu analizu, kojom je otkriveno da kriza svakog stanovnika zemaljske kugle stoji 1.118 eura.
Naime, u dosadašnjim mjerama za spašavanje nacionalnih ekonomija i financijskih tržišta 37 država, EU i MMF potrošili su 9,7 bilijardi dolara ili 7,6 bilijardi eura.
Kad se dosadašnji trošak globalne financijske krize podijeli s brojem stanovnika planeta, dolazi se do brojke od 1.118 eura po svakom stanovniku svijeta.
Najveći dio iznosa otpada na SAD, odnosno 40 posto ili 3,1 bilijarda eura, a daljnjih 40 posto iznosa iz sfere znanstvene fantastike bit će unesen u banke, kompanije i na tržišta u Europi.
25.000 Peljeških mostova
O tome u kolikoj bi mjeri konačni troškovi neodgovornog poslovanja svjetskih bankara mogli iznositi, svjedoči i procjena financijskih stručnjaka New York Timesa, koji su izračunali da bi u ekstremnoj varijanti, spašavanje američkih banaka moglo stajati i do 8,8 bilijardi dolara, odnosno 6,9 bilijardi eura.
Njemačka se dosad obvezala na mjere teške 565 milijardi eura, Irska 498, Kina 463, Velika Britanija 451, Japan 414, Francuska 388, a Rusija 339 milijardi eura.
Razmjere panike oslikava i to što iznos s početka teksta čak 100 puta premašuje dosadašnju godišnju razvojnu pomoć koju su te zemlje investirale u svoja gospodarstva. Toliki je novac ravan 120-godišnjem BDP-u Hrvatske, njime bi se moglo financirati 17 NASA-inih misija s ljudskom posadom na Mars od faze planiranja do realizacije, njime bi se moglo platiti 90 posto duga SAD-a ili sagraditi više od 25.000 mostova za Pelješac. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
