Ako se dvodijelne mirovine žele izjednačiti s jednodijelnima za 15 godina, država bi u sljedećih 10 godina trebala izdvojiti 39 milijardi kuna, što u ovom trenutku ne izgleda moguće, pa se trenutno traže alternativna rješenja
U vrijeme financijske krize i stanja kakvo je zahvatilo mirovinske fondove, u kojemu se lome koplja oko toga treba li ukinuti drugi mirovinski stup i dopustiti državi da gospodari novcem, teško je reći za koji se potez odlučiti.
Istovremeno, država sada mora odlučiti treba li se prebaciti na jedan mirovinski stup ili uvesti obvezni trodijelni mirovinski sustav, koji postoji od 2002. godine, ali samo su dva stupa obvezna, piše Branko Podgornik u Novom listu.
Međutim, kada se sagledaju činjenice, da je ostao samo jedan mirovinski stup jasno je da bi svi umirovljenici za nekoliko desetljeća imali mizerne mirovine. Ne treba zanemariti činjenicu da Hrvatska ima najmanji udio radno aktivnog stanovništva u Europi, te da razmjerno maleni broj zaposlenih neće moći uzdržavati sve veći broj umirovljenika, s obzirom na to da već danas na tri zaposlena dolaze dva umirovljenika.
Izjednačavanje mirovina preskupo Međutim uvođenjem drugog stupa, državni je proračun ostao bez pet posto proračunskog novca godišnje, ili pet milijardi kuna, koji se sada slijeva u privatne mirovinske fondove. Kako bi se podmirile mirovine država je većinu manjka, točnije oko 70 posto namaknula novim zaduživanjima, upravo u privatnim mirovinskim fondovima. Problem je u tome što većina radno aktivnog stanovništva izdvaja samo u dva stupa, dok u treći, neobavezni stup, građani štede za svoju starost.
Najlogičnije, ali i najskuplje rješenje je povećati izdvajanja iz plaća za drugi stup, ali na štetu prvoga. Ako ne pak, ništa ne učini visina dvodijelnih mirovina izjednačit će se s klasičnima tek za dva desetljeća, kazuju podaci stručnjaka iz HZZMO-a. Da bi se taj rok prepolovio, tj. da bi se mirovine izjednačile u roku od nekih 15 godina, država bi trebala u sljedećih 10 godina izdvojiti 39 milijardi kuna kako bi pokrili gubitak koji će nastati u prvome stupu. Kako je to teško ostvarivo, govori i podatak da je riječ o svoti koja za nekoliko milijuna premašuje iznos koji se u jednoj godini isplati za sve mirovine.
Alternativno riješenje
Drugo rješenje je uvođenje svojevrsnog dodatka na dvodijelne mirovine u iznosu od oko 400 kuna ili 29 posto, jer će zakinutih umirovljenika postati sve više, i oni bi mogli prerasti u ozbiljni socijalni problem. Za takvo usklađivanje mirovina, država bi trebala godišnje izdvojiti samo 3 milijuna kuna, ali taj broj bi s vremenom rastao zbog povećanja broja umirovljenika s dvodjelnim mirovinama.
Jedino što je izvjesno da država trenutno klizi u gospodarsku krizu, te da će bilo kakvi zahvati ili usklađenja pričekati neka bolja vremena, a način usklađivanja ostati će još neko vrijeme otvoreno pitanje. (D. P.)
Izvor:
