Iako se popunjavanje proračunskog manjka sredstvima iz drugog mirovinskog stupa, kratkoročno može činiti privlačnim, to bi ugrozilo cjelokupni mirovinski sustav i osiromašilo građane, smatraju u EFRP-u
Europsko udruženje mirovinskih fondova (EFRP) izrazilo je zabrinutost zbog najava hrvatske Vlade o mogućnosti da članovi obveznih mirovinskih fondova (OMF) istupe iz njih i vrate se na prvi stup državnog mirovinskog sustava. EFRP smatra da se ta mjere kratkoročno može činiti privlačnom, jer bi značila dodatnu injekciju gotovine u proračun, no da bi bila štetna za cjelokupan mirovinski sustav.
Šteta za cjelokupno gospodarstvo
Podsjećaju da je cilj mirovinske reforme bio diverzifikacija prihoda od mirovine kroz tri mirovinska stupa, uz jačanje uloge pojedinaca i privatne industrije, a ovakva bi mjera "eliminirala korisne učinke reforme, nanoseći štetu hrvatskom tržištu kapitala i gospodarstvu".
"Kada bi obvezni fondovi sada bili prisiljeni prenijeti gotovinu u državni mirovinski sustav generacijske solidarnosti, imovina bi se morala prodati po nepovoljnim cijenama ili bi se morali platiti penali zato što je se prodaje prije dospijeća. Nadalje, na današnjim financijskim tržištima takav bi pritisak prodaje čak mogao povući hrvatska financijska tržišta u sve brži pad. Iako se čini privlačna zbog rješavanja kratkoročnog proračunskog manjka, ova bi mjera osiromašila Hrvate", ističu iz EFRP-a.
U tom slučaju smatraju da bi se, dugoročno gledano, trebali povećati porezi kako bi se isplatile državne mirovine. "U društvu koje stari, takva bi politika rezultirala smanjenom potrošnjom, manjim brojem radnih mjesta i smanjenim rastom. Smanjivanje državnih mirovina vjerojatno ne bi bila politički prihvatljiva alternativa", ocjenjuju iz EFRP-a.
Manji broj oštećenih
Dodaju da je reforma 2002. rezultirala relativno malenim brojem Hrvata koji su blizu umirovljenja i koji će, nakon prebacivanja na obvezni drugi stup, primati nižu mirovinu od onih koji su ostali u starom sustavu, te ističu i kako je to "posljedica zakonske promjene nakon reforme 2007. državnog mirovinskog sustava kojom su se državne mirovine povećale za 4 do 27 posto, a mirovine iz drugoga stupa nisu dobile to povećanje".
"Stoga se čini razumnim da se državni sustav generacijske solidarnosti ponovno otvori samo za one koji su u specifičnim uvjetima da ostvare veću mirovinu u okviru državne mirovine koja se temelji na generacijskoj solidarnosti. Alternativa bi mogla biti da se isto povećanje mirovinskih prava odobri svima koji su odabrali prelazak na obvezni drugi mirovinski stup", navode iz EFRP-a. (Hina)