Poduzeća su, najčešće u dogovoru sa sindikatom pokrenula različite mehanizme za spas, od smanjivanja plaća do skraćivanja radnog tjedna, pa i smanjenja broja zaposlenih
Proizvodne tvrtke u Hrvatskoj osmislile su i provode vlastite mjere za obranu od negativnih posljedica krize, a sindikati očekuju da će uskoro započeti pregovore s Vladom kako industrija ne bi doživjela još teže udare, piše Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Kako objašnjava predsjednik Sindikata energetike kemije i nemetala, Ivan Tomac, sindikati do sada nisu značajnije istupali sa svojim zahtjevima jer nisu htjeli ugroziti pregovaračke pozicije sindikata u javnom sektoru u razgovorima s Vladom.
Očekuju jednaku minutažu
No, sada očekujemo da se Vlada posveti realnom gospodarstvu te da se za razgovore o problemima brojnih tvrtki odvoji barem onoliko vremena koliko je bilo posvećeno na državne i javne službe, ističe Tomac.
On je naime, u jeku pregovora o plaćama državnih i javnih službenika putem Vladinog ureda za socijalno partnerstvo zatražio razgovor s potpredsjednikom Vlade Damirom Polančecom, pa i premijerom Ivom Sanaderom o paketu mjera kojima bi barem djelomično amortizirali udari u gospodarstvu.
Kao podlogu za razgovore njegov sindikat pripremio je i kraći pregled stanja u četrdesetak tvrtki u kojima EKN djeluje, iz kojeg je vidljivo da su sama poduzeća, najčešće u dogovoru sa sindikatom pokrenula različite mehanizme, od smanjivanja plaća zaposlenicima i menadžmentu, do skraćivanja radnog tjedna, pa i smanjenja broja zaposlenih.
Pomoć Vlade
"Ako želimo preživjeti spremni smo na sve samo da tvrtka opstane. Ako nam uprava u otvorenom razgovoru da pravovremene informacije, nema razloga da ne dogovorimo način kako pomoći tvrtki", kaže Tomac.
Međutim, za pronalaženje odgovarajućih mjera očekuju zajednički pristup sindikata, vlasnika tvrtki, poslodavačkih udruga i Vlade.
Jednim od glavnih prioriteta, Tomac smatra stvaranje fonda pri Ministarstvu gospodarstva kojim bi se pomagale tvrtke koje kroz skraćivanje radnog vremena ili privremenog zaustavljanja proizvodnje žele zadržati zaposlenost.
Takvim tvrtkama bi se kroz poticaje trebao nadoknaditi dio troškova kako se ne bi umanjivali doprinosi za mirovinsko osiguranje radnika koji kraće rade ili određeno vrijeme ne rade, smatraju sindikati.
Drugi zahtjev, tiče se osiguranja likvidnosti uz mehanizam izjednačavanja rokova naplate dospjelih obveza svih sudionika plaćanja, dakle privatnih poduzeća, države i javnih poduzeća te uvođenje mogućnosti sufinanciranja kamata po kreditima.
Također, kako bi se očuvala proizvodnja sindikati očekuju uvođenje oštre kontrole uvoza nekvalitetne robe iz inozemstva te niza drugih mjera kojima će se indirektno pomagati gospodarstvu. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
