SSSH traži od Vlade da što prije donese mjere za pomoć najugroženijim slojevima stanovništva
Budući da su životni troškovi sve veći, a plaće sve manje, vrijeme je da Vlada izađe s mjerama za održavanje standarda najugroženijih slojeva stanovništva, upozorila je danas predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević.
Očekujemo da Vlada nakon rebalansa proračuna izdvoji sredstva za pomoć nezaposlenima, umirovljenicima, radnicima na minimalcu i drugima, istaknula je Knežević na konferenciji za novinare.
Europska unija preporučila je izdvajanje dva posto BDP-a za pomoć i potporu ljudima koji su najviše pogođeni krizom, a kod nas se zasad ne izdvaja ništa osim socijalne pomoći od 500 kuna koju prima 170.897 korisnika, rekla je Knežević. Prošlogodišnja inflacija iznosila je 6,1 posto, a realne plaće bile su sve niže, tako da su od 15 djelatnosti u njih 11 prosječne plaće realno smanjene ili su rasle po stopi nižoj od jedan posto.
Dvije trećine radnika zarađuje manje od prosjeka
Sindikalna košarica SSSH pokazuje da su minimalni životni troškovi četveročlane obitelji iznosili 6.447 kuna, što je u odnosu na ožujak prošle godine gotovo 300 kuna više.
Prosječna plaća u siječnju iznosila je 5.176 kuna i njome se moglo pokriti 80,27 posto košarice, no pritom treba upozoriti da čak dvije trećine zaposlenih u Hrvatskoj prima plaću nižu od prosječne, a 300.000 radnika prima plaću do 3.000 kuna. Minimalna plaća iznosi 2.197 kuna neto, tako da je za podmirenje troškova košarice potrebno 2,9 minimalaca.
Istodobno, zastupnici u Hrvatskom saboru su za košaricu trebali raditi 13 dana, a najbolje plaćeni hrvatski menadžer Ivica Mudrinić 1,2 dana, ističe Knežević.
Većina mirovina ispod 2000 kuna
Prosječna mirovina od 2.125 kuna pokrivala je tek 57,48 posto umirovljeničke košarice u ožujku. Međutim, mirovine do tri tisuće kuna prima čak 82,89 posto hrvatskih umirovljenika, dok one ispod dvije tisuće kuna prima 55,21 posto umirovljenika.
Dopredsjednik SSSH-a Ivan Tomac upozorio je kako je Vlada u rebalansu proračuna predvidjela 2,2 milijarde kuna manje od doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Sindikalni izračun na bazi prosječne plaće pokazuje da bi to značilo 65.351 zaposlenog radnika manje u ovoj godini, a Tomac kaže kako bi to uglavnom mogli biti radnici u drvnoj, tekstilnoj i prerađivačkoj industriji, koje kriza najjače pogađa.
No, s obzirom da su plaće u tim sektorima znatno niže od prosječnih, to znači da bi Hrvatska samo u jednoj godini mogla ostati bez čak 80.000 radnih mjesta, kaže Tomac. (Hina)
