Novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju Hrvatsku iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere
U vrijeme kada svaki priljev kapitala u zemlju postaje dragocjen, sve se više pozornosti pridaje i novcu koji hrvatski radnici iz inozemstva šalju svojim kućama. Prema procjeni Svjetske banke, u Hrvatsku je lani kroz doznake stiglo 1,5 milijardi dolara, odnosno 2,9 posto BDP-a, piše Marina Klepo u Jutarnjem listu.
Budući da je taj iznos tek nešto manji od ukupnih stranih ulaganja, posve je jasno da doznake u Hrvatskoj imaju važnu ulogu, ne samo mnogim obiteljima, nego i kao izvor deviza za ukupnu ekonomiju.
Stabilni prihodi
Međutim, ove bi godine doznake iz inozemstva trebale biti nešto manje jer kriza i na njima ostavlja traga. Svjetska banka očekuje da će na globalnoj razini pasti oko šest posto, ali u usporedbi s drugim priljevima, poput kredita ili stranih ulaganja, novac koji radnici šalju obiteljima ipak je najstabilniji. I u HNB-u također ističu da su doznake koje proteklih godina stižu iz inozemstva prilično stabilne.
"Tu nema većih oscilacija, iako je primjetno da zadnjih godina malo usporavaju", ističe Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za istraživanje i statistiku u HNB-u. No, tome nije razlog kriza, nego postupno odumiranje "gastarbajtera" po kojima je Hrvatska bila poznata u drugoj polovici prošlog stoljeća.
Lani su doznake, primjerice, iznosile 1,04 milijarde eura, što je oko 150 milijuna manje nego 2004. godine.
Manje radničkih doznaka
"Taj trend je posljedica, prije svega, smanjenih privatnih doznaka. Ali, taj pad posljednjih godina u sve većoj mjeri kompenziraju državni transferi. To su uglavnom sredstva iz pretpristupnih fondova EU", objašnjava Jankov. Dok su "gastarbajteri" proteklih desetljeća dobar dio plaće slali obitelji u domovini, novi emigranti u manjoj mjeri napuštaju zemlju iz ekonomskih razloga, a više radi razvoja karijere.
Oni šalju manje novca u zemlju jer s njima često odlazi i obitelj, ili je manje ovisna o njihovoj zaradi. Kada se gledaju samo radničke doznake, iz podataka HNB-a vidljivo je da su prošle godine iznosile 1,09 milijardi eura, što je 100 milijuna eura manje nego prije četiri godine. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
