Porez bi plaćali svi zaposleni i u javnom i u državnom sektoru, te umirovljenici, i to na iznos plaće ili mirovine iznad 3.000 kuna
Građani bi od 1. kolovoza ove do kraja sljedeće godine trebali plaćati "krizni porez" od pet ili šest posto, potvrdila je nakon jučerašnjeg sastanka s poslodavcima i sindikalcima premijerka Jadranka Kosor.
Prema njenim riječima, na stolu su sada dva prijedloga, o kojima se danas nastavljaju pregovori. Prema prvom, uveo bi se "krizni porez" od pet posto, u slučaju kojeg zaposlenima u državnom sektoru ne bi bile isplaćene božićnice i regres u sljedećoj godini, dok bi se prema drugom prijedlogu uveo porez od šest posto, pri čemu bi korisnici državnog proračuna zadržali pravo na božićnicu i regres, pišu Adriano Milovan i Mladen Pleše u Jutarnjem listu.
Porez, koji bi prosječnu hrvatsku plaću smanjio za oko 110 do 130 kuna plaćali bi svi zaposleni i u javnom i u državnom sektoru, te umirovljenici, i to na iznos plaće ili mirovine iznad 3.000 kuna. Njime bi bilo zahvaćeno ukupno oko milijun ljudi u Hrvatskoj. Zauzvrat, Vlada bi odustala od ranije najavljenog smanjenja plaća u državnom i javnom sektoru za šest posto, te od smanjenja mirovina iznad 2.000 kuna za tri do 10 posto.
"U predstojećem rebalansu moramo provesti duboke i bolne rezove. Puno je nepravednije da ljudi uopće ne dobiju plaću", kazala je premijerka odgovarajući na pitanje je li pravedno da se visoke i niske plaće i mirovine oporezuju jednakom stopom.
Prijedlog uvođenja kriznog poreza je, navodno, došao sa sindikalne strane, a upravo je pitanje visine oporezivanja plaća i mirovina u recesiji postalo i glavni kamen spoticanja. Prema neslužbenim informacijama, na sastanku su padali i prijedlozi da se novi porez naplaćuje na sve plaće, bile one veće ili manje od 3.000 kuna, dok bi ta granica vrijedila samo za oporezivanje mirovina. No, pojedini su sindikalci oštro odbijali svaku pomisao da se sve plaće i mirovine iznad 3.000 kuna oporezuju istom poreznom stopom, koja se najprije predlagala u vrijednosti od osam posto. Sindikalci tvrde da su predlagali progresivnu, a ne jedinstvenu, poreznu stopu, prema kojoj bi oni s većim primanjima izdvajali više.
Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak je za "krizni porez" kazao da ne može biti protiv takvog, solidarnog poreza, ali da je to ekonomski vrlo loša odluka. To, objasnio je, "znači da vlada ne može smanjiti rashode, što bi bilo nužno u ovom trenutku, nego će udariti neki novi porez, što je još dodatni udar na konkurentnost".
No, kako sada stvari stoje, Vlada će i bez sporazuma sa socijalnim partnerima progurati novi porez. Za to, tvrdi premijerka, HDZ ima potporu koalicijskih partnera. Država bi od tog poreza do kraja godine mogla ubrati nešto manje od 1,9 milijardi kuna, a iduće godine 3,8 milijardi kuna. Do kraja 2010. država bi kriznim porezom ubrala oko 5,5 milijardi kuna. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
