Krizni porez naplaćivao bi se od 1. kolovoza ove, pa do kraja sljedeće godine, a rok primjene više stope PDV-a nije preciziran
Nakon ranijih prijedloga o uvođenju kriznog poreza od 8, pa 5 ili 6 posto, Vlada je na jučerašnjem sastanku sa sindikatima i poslodavcima predložila uvođenje poreza od 3 posto na sva primanja iznad 3.000 kuna, te povećanje stope PDV-a na 23 posto, što je i prihvaćeno.
Krizni ili tzv. porez solidarnosti naplaćivao bi se od 1. kolovoza ove, pa do kraja sljedeće godine, a rok primjene više stope PDV-a nije preciziran. Stopa kriznog poreza od 3 posto obračunavala bi se na iznos neto primanja koji prelazi 3.000 kuna, što se odnosi se na plaće, mirovine, honorare, bonuse i ostala primanja.
Iako je najavljeno kao mogućnost, ukidanja nulte stope PDV-a, koja se primjenjuje na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige, što je potrebno i radi usklađivanja s EU, za sada čini se neće biti. Ostalo je nejasno hoće li se krizni porez naplaćivati i na prihode od kamata i dividendi.
Racionalizacija državne i lokalne uprave
Premijerka Jadranka Kosor nakon sastanka je najavila i uvođenje trošarina na mobilnu telefoniju, poreza na luksuz, te donošenje Zakona o turističkom zemljištu, odnosno uvođenje koncesija. Istaknula je da će "rezovi ići svugdje gdje se može" i najavila racionalizaciju u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi, te njihovu reformu.
Odluke o ukidanju nekih tijela državne uprave, kao što su razne agencije i uredi, te nekih jedinica lokalne samouprave, kao i o eventualnom otpuštanju viška zaposlenih u državnim službama, donijet će se nakon podrobnih analiza, naglasila je premijerka. Sindikatima zaposlenih u javnim i državnim službama predloženo je da božićnice ove godine budu upola manje (610 kn), a o regresu i božićnicama za sljedeću godinu će se pregovarati prilikom izrade proračuna za 2010. Vlada će u petak u Sabor će poslati i Zakon o plaćama lokalnih službenika, kojim se želi ograničiti iznos njihovih primanja.
Inače, prijedlog Vlade o uvođenju kriznog poreza i povećanju stope PDV-a nisu svi sudionici sastanka jednako prihvatili. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Damir Kuštrak rekao je da poslodavci nisu zadovoljni ovim rebalansom proračuna, ali će ga kratkoročno podržati radi spašavanja javnih financija. Naglasio je i da od Vlade uskoro očekuje prijedlog proračuna za sljedeću godinu, u kojem će se ozbiljno pozabaviti smanjenjem javne potrošnje.
Sindikati podijeljeni
Sindikati su se pak podijelili oko Vladina prijedloga. Tako je potpredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio da se radi o razumnom prijedlogu koji pravilno raspoređuje teret krize na sve što širi krug ljudi, te da su ga podržali gotovo svi sindikati zaposlenih u javnom i državnom sektoru.
S druge strane prijedlogu Vlade se oštro usprotivila Hrvatska udruga sindikata (HUS). Predsjednik te sindikalne središnjice Ozren Matijašević je istaknuo da sindikati koji zastupaju javne i državne službe nemaju prava govoriti u ime zaposlenih u privatnom sektoru koji već mjesecima osjećaju teret krize na svojim leđima, te ustvrdio kako se ovdje radi o udaru na ionako posrnulo gospodarstvo.
Ni Ana Knežević, predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), nije sklona uvođenju novih nameta, no istaknula je da će prihvatiti Vladin prijedlog ako se oko njega stvori nacionalni konsenzus. Dodala je da se radi o vatrogasnim mjerama koje bi trebale omogućiti stabilizaciju kreditnog rejtinga zemlje te zaduživanje države i tvrtki koje je sada praktički stalo. Kako je i najavio, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever izostao je sa sastanka u Vladi.
Umirovljenici poduprli prijedlog
Prijedlog Vlade prihvatili su predstavnici umirovljenika koji su, prema riječima predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika Silvana Hrelje, još ranije odlučili da sva rješenja koja ispregovaraju socijalni partneri budu prihvatljiva i za njih. Hrelja je s vladom dogovorio i nastavak razgovora o pitanjima koja se tiču umirovljenika na jesen.
Dodao je i da je ovim prijedlogom Vlade pozicija socijalno ugroženih sigurna, za razliku od prijašnjeg prijedloga o rezanju mirovina većih od 2.000 kuna od 3 do 10 posto, te o smanjenju plaća državnih i javnih službenika za 6 posto, koji je ocijenio "samoubilačkim". (T. B.)
