Zastupnici Hrvatskog sabora rade više nego slovenski, ali manje nego britanski ili njemački parlamentarci
Čak dvije izvanredne sjednice Sabora sazvane zbog izglasavanja kriznih rebalansa ove su godine natjerale saborske zastupnike da se malo duže zadrže u sabornici. Umjesto 15. Srpnja, kada po Ustavu i počinje ljetna stanka, na godišnji su mogli tek nakon 31. srpnja.
No, ni ta dva tjedna duljeg rada nisu povećala broj radnih sati parlamentaraca dovoljno, da dostignu uobičajeni radni ritam i radno vrijeme "običnih" radnika u Hrvatskoj, pišu Nataša Božić i Zlatko Crnčec u Novom listu.
Trodnevni radni tjedan
Dok je do 31. srpnja prosječan hrvatski radnik morao odraditi 133 radna dana, zastupnici su ih odradili barem dvostruko manje jer su na plenarnim sjednicama proveli svega 56 dana. Tom broju treba pridružiti još desetak do, maksimalno, 15 dana zastupničkog rada jer se ponekad, znalo dogoditi da dio saborskih odbora zasjeda i u dane kada nema plenarnih sjednica.
Iako se domaći saborski zastupnici nedovoljno provedenog vremena u Saboru već duže vrijeme nalaze na meti javnosti, činjenica je da oni uglavnom i rade manje nego zastupnici u drugim državama.
Rutina naših zastupnika svela se na trodnevni radni tjedan jer je iz parlamentarne prakse gotovo sasvim iščeznuo raniji običaj da se sjednice odbora sazivaju ponedjeljkom ili utorkom, dan dva prije plenarne sjednice. Odbori se sazivaju srijedom ujutro i po potrebi četvrtkom, paralelno s plenarnom sjednicom što znatno smanjuje kvalitetu rasprava na odborima.
Zimski i ljetni praznici
Osim toga, hrvatski zastupnici su po Ustavu slobodni zimi od 15. prosinca do 15. siječnja te ljeti od 15. srpnja do 15 rujna. U tom razdoblju, domaći zastupnici uglavnom ne rade ništa, nema sjednica radnih tijela, niti redovitog i reguliranog rada u uredima na terenu. Čak i u razdoblju kada Ustav predviđa zasjedanje Sabora, pauze za zastupnike češće su nego u većini drugih država.
S druge strane, u sezoni 2007/2008, posljednjoj za koju postoje sistematizirani podaci na web stranici britanskog parlamenta, zastupnici njihovog Donjeg doma odradili su 165 dana na plenarnim sjednicama koje su prosječno trajale 7 sati i 55 minuta.
Slovenci 25 dana kraće na odmoru
Radno vrijeme britanskog parlamenta je ponedjeljkom i utorkom popodne od 14.30 do 22.30, srijedom od 11.30 do 19.30, četvrtkom od 10.30 do 18.30 te petkom od 9.30 do 15. sati. Istovremeno dok nema plenarne sjednice ili paralelno s njom, zasjedaju brojni parlamentarni odbori. Britanci, međutim, slično kao i naši zastupnici imaju podulji ljetni odmor koji traje od polovice srpnja do polovice listopada, a kraće jednotjedne raspuste imaju i za Božić, Uskrs te u kasno proljeće. Međutim, njihovi zastupnici puno više rade na terenu jer su direktno ovisni o biračkoj potpori budući da je u Velikoj Britaniji na snazi većinski izborni sustav po malim izbornim jedinicama u kojima se bira po jedan zastupnik.
Parlamentarci u njemačkom Bundestagu u prvoj su polovici ove godine na plenarnim sjednicama odradili jednak broj radnih dana kao i hrvatske kolege – 56, no rad u parlamentarnim odborima bio je znatno intenzivniji. Primjera radi, odbori njemačkog parlamenta za financije i državni proračun održali su u tom razdoblju 37 sjednica, dok je naš pandan, Odbor za financije i državni proračun održao njih 14.
Iako su u Sloveniji zastupnici na plenarnim sjednicama zasjedali čak i manje nego zastupnici hrvatskog Sabora, svega 45 dana, slovenskom Državnom zboru praksa je da se sjednice radnih tijela održavaju i u dane kada nema plenarnog zasjedanja. Uz to, njihovi zastupnici imaju 25 dana manje propisane stanke: rade od 10. siječnja do 15. srpnja, te od 1. rujna do 20. prosinca.
Od hrvatskih su zastupnika radišniji čak i oni u Srbiji, koji su samo na plenarnim sjednicama odsjedili 98 dana. (V. K.)
Izvor:
Novi list
