Kamate na nenamjenske kredite i dozvoljene minuse donijele milijardu više od stambenih kredita
Od kamata na kredite odobrene stanovništvu, domaće banke utržile su 4,8 milijardi kuna, pokazuju privremeni nerevidirani podaci o poslovanju banaka koncem lipnja ove godine. Tako su u odnosu na kraj ožujka, zaradu na kamatama povećale za 723,4 milijuna kuna.
Taj je prihod bankarski sektor ostvario na stambenim kreditima, kreditima odobrenim po kreditnim karticama, kreditima za kupnju automobila te ostalim različitim potrošačkim kreditima, ali i na odobrene dopuštene minuse po tekućim računima, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Američkim bankama 39 milijardi dolara
Iako je nedavno objavljeno kako je američki bankarski sektor na dozvoljenim i nedozvoljenim minusima po tekućim računima zaradio enormnih 39 milijardi dolara, u Hrvatskoj je nemoguće saznati i sam podatak koliko građana uopće koristi mogućnost dozvoljenog minusa po tekućem računu, a kamoli koliko su banke samo na tom segmentu poslovanja utržile novaca.
Građani su potkraj ožujka u bankama imali otvorenih pet milijuna računa, od čega je tekućih računa bilo nešto više od četiri milijuna, a 969.000 žiro-računa.
1,3 milijuna u dozvoljenom minusu
Iako dakle nije poznato koliko građana koristi mogućnost dozvoljenog minusa po tekućem računu, kao niti koliko građana ulazi u najskuplji kredit – nedozvoljeni minus, istraživanja na tržištu pokazuju kako dozvoljene minuse po tekućim računima koristi trećina građana.
Iz toga bi se moglo zaključiti da se na 1,3 milijuna tekućih računa u zemlji koristi dozvoljeni minus. U kojem pak ukupnom iznosu, također nije poznato. No, prema podacima o poslovanju banaka, one su koncem lipnja građanima plasirale 51,33 milijarde kuna ostalih kredita, među kojima su i minusi na tekućim računima. Plasmana tih kredita smanjen je u odnosu na kraj prošle godine za 1,5 milijardi kuna, a koncem ožujka ove godine građani su imali 52,8 milijardi kuna tih kredita.
No, interesantan je podatak o visini naplaćenih kamata na te ostale kredite. Banke su naime krajem ožujka utržile nepunih 1,3 milijarde kuna kamata na ostale kredite dok su krajem lipnja na niži iznos plasiranih kredita utržile više – nepunih 2,6 milijardi kuna.
Sezonska kretanja
Za taj rast utrženih kamata zaslužan je rast kamatnih stopa, ali vjerojatno i naplata zateznih kamata za kašnjenja i ulazak u crveno. A da su nenamjenski krediti kao i dozvoljeni minusi najskuplji krediti, vjerno dočarava i iznos kamata plaćenih na njih u odnosu na prihode banaka od kamata na stambene kredite. Naime, u lipnju je na plasiranih 51,58 milijardi kuna stambenih kredita utrženo gotovo milijardu kuna kamata manje nego na ostale kredite čija je ukupna masa bila niža.
Prema nekim izračunima, na minus po tekućem računu od 21 tisuće kuna, odobren na neto plaću od sedam tisuća kuna, banka godišnje zaradi oko 2900 kuna čistih kamata, dok na iskorištenih 10 tisuća kuna minusa, odobrenih na pet tisuća kuna neto plaće, banka godišnje zaradi oko 1500 kuna. Naravno, ovdje je riječ o okvirnim izračunima.
Prema podacima banaka, korištenje odobrenih minusa po tekućim računima podložno je sezonskim kretanjima. Tako u špici turističke sezone građani više koriste dopuštene minuse, a za tim izvorom financija poseže se i uoči početka školske godine te u vrijeme Božića i Nove godine.
Minusi po tekućim računima, zapravo su jedan od rijetkih izvora dodatnog financiranja potrošnje za građane, s obzirom da je loša ekonomska situacija doslovno "pojela" ostale kreditne linije. No, potrebno je znati da kada se jednom uđe u minus na tekućem računu, vrlo ga je teško dovesti ponovo na nulu. (V. K.)
Izvor:
Novi list
