Statistika pokazuje da su plaće u nekim javnim sustavima, unatoč krizi, rasle za 17 posto
U godini dana Hrvatska je izgubila 33.000 radnih mjesta, a oni koji su zadržali posao u prosjeku zarađuju 203 kune više nego lani. Iako je do srpnja 2009. godine realni rast plaća usporio na 1,8 posto, pozitivna je bila činjenica da su plaće ipak rasle. U kolovozu je pak, vrlo vjerojatno došlo do preokreta jer je krizni porez smanjio primanja većine zaposlenih za 2 do 4 posto, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Međutim, službena je statistika pokazala da i u krizi postoje velike razliku u kretanju plaća i zaposlenosti.
U duhanskoj industriji rast 25 posto
Po velikom povećanju plaća iskače privatna duhanska industrija s manje od tisuću zaposlenih gdje su srpanjske plaće bile za 25 posto više nego prije godinu dana, te državni sustavi zaduženi za opskrbu strujom, plinom, parom i klimatizacijom s godišnjim skokom plaća od 17 posto.
Prema podacima Državni zavod za statistiku (DZS) prosječna plaća u sektoru opskrbe plinom, strujom i parom, gdje radi 17.000 osoba, u srpnju je iznosila 7.671 kunu, što je za tisuću kuna više nego lani u isto vrijeme, te za 2.301 kunu više od sadašnjeg državnog prosjeka (5370).
Iako se može pretpostaviti da su tom povećanju prethodile isplate regresa, čak i ako se promatra dulji period od šest mjeseci, plaće su u tim sustavima rasle dva puta brže od prosječnih u državi.
Financije i proizvodnja računala
Istovremeno, zaustavljanje rasta plaća u javnom sektoru dovelo je do još jedne nelogičnosti. Tako sada, po prvi put, zaposleni u vrtićima zarađuju više od srednjoškolskih profesora, a već dulje vrijeme odgojitelji su bolje plaćeni i od učitelja te nastavnika u osnovnim školama.
Prosječna plaća je u srpnju, u predškolskom obrazovanju iznosila 5.175 kuna (financiraju se iz lokalnih proračuna), dok su osnovne škole imale 4.648, a srednje škole 5.036 kuna prosječne plaće.
Kad je riječ o gospodarstvu, najbolje je raditi u financijskom sektoru (8.273 kune) gdje su plaće usprkos krizi rasle 7 posto, te proizvodnji računala, gdje su primanja nešto niža nego kod financijaša (6.949 kuna), ali su rasla 14 posto. (V. K.)
Izvor:
Večernji list
