Svaka članica samostalno će odlučivati hoće li dopustiti slobodan ulazak radnika iz Hrvatske
Nakon ulaska Hrvatske u EU naši radnici najmanje dvije, a najviše sedam godina, neće biti potpuno ravnopravni na tržištu s radnicima iz sadašnjih članica. Naime, procijenivši da se oko tog zahtjeva ne isplati "cjenkati" jer je teško za povjerovati da bi EU promijenila svoja pravila, Hrvatska je pozitivno odgovorila na ovakav zahtjev iz Bruxellesa.
Zbog toga će, nakon pristupanja Hrvatske, svaka zemlja članica samostalno moći procjenjivati bi li slobodan priljev radne snage iz Hrvatske predstavljao opasnost za tržište rada tih zemalja, piše Irena Frlan u Novom listu.
Dulje restrikcije uz dopuštenje EK
Ukoliko procijene da bi slobodan dolazak hrvatskih radnika mogao naštetiti njihovom tržištu rada (zbog konkurentnosti, itd…), te će zemlje moći uvesti ograničenja, što znači da će hrvatski radnici i raditi kao stranci kojima, primjerice, treba radna i boravišna dozvola.
Ipak, prema svemu što se dosad moglo čuti iz krugova pregovarača i Vlade, Hrvatska se nada da mnoge zemlje članice uopće neće aktivirati tu sigurnosnu klauzulu.
Zemlje članice ograničenje smiju uvesti najprije na dvije godine, a žele li nakon toga restrikcije produljiti za još tri godine, moraju o tome izvijestiti Europsku komisiju. Nakon pet godina ograničavanja pristupa tržištu rada, prijelazno razdoblje mogu produljiti za još dvije godine, ali samo ako to mogu opravdati lošim stanjem na svom tržištu rada. Hrvatska ujedno, kao članica, smije uvesti iste restrikcije za europske radnike iz zemalja koje su iskoristile pravo da otežaju pristup hrvatskih radnika na svoje tržište.
Irska, Britanija i Švedska otvorene svima
Iako su, prema neslužbenim informacijama, naši pregovarači u neformalnim kontaktima pokušali ispitati mogućnost da se za Hrvatsku skrati prijelazno razdoblje koje je primjenjivano u slučajevima drugih zemalja, odgovor EU uvijek bio negativan.
S jedne strane, Bruxelles želi biti politički korektan prema 12 zemalja koje su se Uniji priključile u posljednjem valu proširenja. Njihovi radnici imali su ista ograničenja kao ona koja će biti primijenjena na hrvatske radnike.
Osim toga, EU ne želi u slučaju Hrvatske postaviti presedan na koji bi se onda mogle pozivati zemlje koje će slijedećih godina pristupati Uniji, već želi da ista pravila vrijede za radnike svih zemalja.
Inače, iskustvo prošlih proširenja EU pokazuje da neke zemlje uopće ne strahuju od priljeva radne snage i ne ograničavaju radnicima iz novih članica pristup na svoje tržište rada. Prije pet godina, Irska, Velika Britanija i Švedska odmah su otvorile svoja tržišta radnicima iz deset zemalja Istočne i Srednje Europe. Pritom u Švedskoj nije postojalo baš nikakvo ograničenje, dok su Irci i Britanci postavili određene uvjete kad je u pitanju bio pristup socijalnim beneficijama. (V. K.)
Izvor:
Novi list
