Stručnjaci već sada procjenjuju da bi se dobna granica za umirovljenje mogla pomaknuti i na 75 godina
Svako drugo novorođeno dijete u ovoj godini u Hrvatskoj, ima jednake šanse kao bilo koje novorođenče u razvijenoj zemlji doživjeti stotu. No, osim što će živjeti duže, zbog rođenja u današnje vrijeme, već se unaprijed otprilike može odrediti i kako će izgledati životni vijek današnjih beba.
Stručnjaci procjenjuju da će duljina školovanja produžiti sa današnjih 14 na 17 godina, a radni vijek na najmanje 40 godina. Istovremeno, dok novorođenče nije još niti prohodalo, već je poznato da će raditi najmanje do 70. godine života, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Prosječno tek 29 godina staža
Iako procjena o dugovječnosti djece rođene nakon 2000. godine zvuči pozitivno, ona sa sobom nosi gomilu ekonomskih problema koji će pogoditi svijet zbog starenja stanovništva. Isto očekuje i Hrvatsku koja je već sada među deset najstarijih nacija u svijetu i ima veliki problem s mirovinskim sustavom.
Na mirovine odlazi čak 34 milijarde kuna iz proračuna godišnje ili 10 posto BDP-a. Umirovljenici prosječno imaju samo 29 godina radnog staža pa je u mirovini čak 73.000 umirovljenika do 49 godina.
Nepovoljan omjer jednog umirovljenika na svega 1,4 zaposlenih samo će se još više pogoršavati. Naime, prema procjenama hrvatskih demografa već do 2050. godine ukupno stanovništvo Hrvatske po varijanti srednjeg fertiliteta bez migracija smanjit će se na tri milijuna i 135 tisuća osoba. Čak 1,2 milijuna bit će starije od 65 godina.
Udar na mirovinske fondove
"Bitna stavka je brojnost starijih u odnosu na ukupnu populaciju. To će biti veliki udar na socijalne i mirovinske fondove i glavni problem hrvatske ekonomije. Hrvatska će biti ugroženija od ostalih jer smo ekonomija u razvoju, a već sada smo među deset najstarijih nacija u svijetu. U nekim zemljama vrlo vjerojatno će se probiti i dobna granica od 70 godina za odlazak u mirovinu", procjenjuje demograf Jakov Gelo.
Uz životni vijek produljuje se i zdrav i mobilan ljudski život pa je produljenje radnog vijeka sasvim izvjesno. Stručnjaci već sada procjenjuju da bi se dobna granica za odlazak u mirovinu dugoročno za pojedine profesije mogla pomaknuti i na 75 godina.
Većina europskih zemalja proteklih je godina podigla dobnu granicu za umirovljenje na 65 godina pa već najavljuju njezino podizanje na 68 godina. U Velikoj Britaniji primjerice već postoji prijedlog prema kojem bi se dobna granica pomaknula na 66 godina 2026. godine, odnosno na 68 godina do 2046. godine.
Hrvatska trenutno ima dobnu granicu za starosnu mirovinu od 60 godina za žene i 65 godina za muškarce. U idućih deset godina ta bi se dobna granica prvo trebala izjednačiti na 65 godina, a onda i dalje povećavati. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
