Zbog prekompliciranih zahtjeva i uvjeta, većina tvrtki ne može dobiti subvencije za neradni petak
Vladina antikrizna mjera skraćivanja radnog tjedna u industriji neslavno je propala. Naime, od početka kolovoza, od kada je na snagu stupio Zakon o potpori za očuvanje radnih mjesta, do sredine listopada, samo je jedna tvrtka uspjela iskoristiti državne subvencije za skraćeni radni tjedan.
Potvrdili su to i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) koji je zadužen za provedbu mjera. Također, do sredine listopada, HZZ je dobio tri zahtjeva za dodjelu potpora, a u konačnici je odobren samo jedan zahtjev. Tako su se potvrdila ranija predviđanja Hrvatske udruge poslodavaca i sindikata koji su tvrdili da je zakon donesen prekasno te kako je prekompliciran za provedbu, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Kasne, ali ne svojom krivnjom
Dokazuje to i činjenica, da tvrtke ne uspijevaju niti zadovoljiti sve zakonske uvjete. Između ostalog, tvrtke koje žele računati na subvencije nisu smjele u 2007. godini poslovati s gubitkom, a u drugom polugodištu 2008. godine i prvom 2009. godine smiju imati gubitak u poslovanju, ali on nije smio nastati prije 31. srpnja 2008. godine.
Tvrtkama je očito prekompliciran i uvjet izrade programa zbrinjavanja viška radnika, pa u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) tvrde da je zakon trebao biti fleksibilniji.
"Problem je odredba u kojoj stoji da se ne mogu dobiti subvencije, ako poduzeća nemaju sve podmirene obveze prema državi, jer veliki broj poduzeća koja su prije krize podmirivala u roku sve svoje obveze, usporile su plan plaćanja, ne svojom krivnjom", ističu u HUP-u.
Radnici ne bi podnijeli novo rezanje plaća
Poslodavci upozoravaju da je zakon definitivno donesen prekasno. Naime, nakon početka krize kompanije su u prvom valu rezale troškove otkazima i smanjenjem plaća. Nakon ljeta, donesen je krizni porez kojim su ponovno smanjene plaće, pa su poslodavci tvrdili da će teško dobiti pristanak radnika na treći val rezanja plaća, čak i po cijenu očuvanja radnih mjesta.
"Zakon je donesen reda radi i sada imamo situaciju da 250 milijuna kuna, koliko je osigurano za njegovu provedbu, nije iskorišteno. Zakon je do te mjere kompliciran da tvrtke kojima je to najpotrebnije, mjeru ne mogu iskoristiti", upozorio je Ivan Tomac, predsjednik Samostalnog sindikata energetike, kemije i nemetala.
Najpogođenijima subvencije beskorisne
Podsjetimo, poslodavci i sindikati od Vlade su tražili subvencije od 20 eura tjedno, dakle 80 eura ili oko 600 kuna mjesečno. Vlada je, pak, u konačnici donijela zakon prema kojem poslodavcima i radnicima nadoknađuje razliku poreza i doprinosa te dodatno 10, odnosno 13 posto naknade za smanjenje neto plaće, za radnike s uzdržavanim djetetom.
Dodatni je apsurd na koji upozoravaju poslodavci i sindikati, obveza za isplatu minimalne plaće, što znači da veliki dio tvrtki u djelatnostima pogođenima krizom, primjerice drvnoj i tekstilnoj, ne mogu koristiti subvencije jer su bez obzira na skraćeni radni tjedan, prisiljeni isplatiti minimalac.
Vjerojatno u strahu da bi se previše tvrtki javilo za korištenje državnih subvencija, Vlada je donijela zakon koji nije izazvao veći interes među poslodavcima, iako su u HZZ-u ipak uvjereni da će u skorije vrijeme dobiti više zahtjeva tvrtki.
"Prema upitima poslodavaca i odazivu na prezentacije i okrugle stolove, iskazan je veliki interes te očekujemo veći broj zahtjeva u skorije vrijeme. Imali smo 375 upita poslodavaca i možemo najaviti devet zahtjeva iz djelatnosti trgovine i prerađivačke industrije", tvrde u HZZ-u. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
