Porez plaća oko dvije trećine zaposlenih, 27 posto umirovljenika te osobe koje zarađuju od samostalnih djelatnosti
Početkom studenog je istekao i treći mjesec primjene tzv. kriznog poreza, a prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, njime je do sada u proračunu prikupljeno oko 600 milijuna kuna.
Od njegova uvođenja, nametom "solidarnosti" bilo je obuhvaćeno oko dvije trećine zaposlenih te 27 posto umirovljenika, čija su mjesečna neto primanja bila viša od 3000 kuna, a od listopada je proširen i na primitke od samostalne djelatnosti te ostale primitke iz domene oporezivanja dohotka, dividende i udjele u dobiti.
Međutim, proširenje kruga obveznika zasad se nije osjetnije odrazilo na dodatno povećanje proračunskih učinaka kriznog poreza, a djelomično i zato što su kategorije "samostalnih djelatnosti" (obrtnici, poljoprivrednici, odvjetnici, razne druge vrste slobodnih zanimanja) i drugih primitaka (od prodaje, iznajmljivanja, autorskih i intelektualnih prava) prilično podložne eskiviranju u prikazivanju dohodaka, piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
Većina plaća 4 posto poreza
Ipak, u Ministarstvu financija navode kako prvi mjesec primjene obično prate i određena nesnalaženja i kaskanja u prilagodbi novim propisima pa će se tek nakon isteka studenoga moći govoriti o stvarnom efektu proširenja baze obveznika kriznog nameta.
Neovisno o tome nema nikakve sumnje da će ukupan efekt kriznog poreza u 2009. godini (tj. u pet mjeseci njegove primjene) premašiti rebalansom projiciranih 755 milijuna kuna. Uz tempo iz prva tri mjeseca prihod od tog poreza do kraja godine mogao bi dosegnuti milijardu kuna.
Procjene temeljene na strukturi platnih razreda pokazuju da veći dio ukupno prikupljene svote od naplate posebnog poreza, uplaćuje nešto više od 300.000 osoba s primanjima iznad 6000 kuna, koji plaćaju 4 posto kriznog poreza. Ta bi skupina, naime, proračunu trebala donijeti oko 60 posto ukupnog utrška, dok bi preostalih milijun obveznika (726.000 zaposlenika i 276.000 umirovljenika s primanjima između 3000 i 6000 kuna) participiralo sa oko 40 posto.
Rizik od neustavnosti
Ipak, značajne prikupljene svote koje su se slile u državni proračun, ilustriraju i koliki bi potencijalni problem mogao nastati za Vladu ako Ustavni sud krizni porez proglasi neustavnim.
U tom scenariju vjerojatno bi ceh kompenzirale određene inovacije u pravno nedvojbenoj zoni oporezivanja, poput PDV-a, to prije što se u prvim mjesecima iduće godine još ne očekuju znaci oporavka u glavnim osloncima punjenja proračuna. No ako ga Ustavni sud i ne sruši, s obzirom na negativne političke bodove, krizni porez će se zacijelo, kako je i najavljeno, nastojati ukinuti čim to dozvole gospodarska kretanja, odnosno prije isteka roka na koji je donesen (kraj 2010.). (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
