Samo 4 posto kućanstava smatra da im se financijska situacija poboljšala
Više od polovice hrvatskih kućanstava, 52 posto, smatra da im je financijsko stanje lošije nego prije godinu dana, a oko trećine ih misli da će se u idućih godinu dana dodatno pogoršati. Pokazali su to rezultati najnovijeg istraživanja potrošačke klime u Hrvatskoj GfK barometar.
S druge strane, tek 4 posto kućanstava smatra da im se u proteklih godinu dana financijska situacija poboljšala, dok ih 42 posto smatra da im se financijska situacija nije uopće promijenila. Istovremeno, samo 13 posto kućanstava očekuje poboljšanje financijske situacije u idućih godinu dana, dok ih većina (56 posto) smatra da će im kućni budžet ostati isti.
Usporedni podaci za dio tranzicijskih zemalja, članica EU, pokazuju da pogoršanje financijske situacije u idućih godinu dana očekuje i 53 posto bugarskih te 57 posto rumunjskih kućanstava, ali i 36 posto čeških te 37 posto kućanstava u Poljskoj.
Više od trećine "jedva spaja kraj s krajem"
Podaci pokazuju da u Hrvatskoj tek oko 42 posto kućanstava može nešto uštedjeti, ali su ta ista kućanstva često prisiljena zaduživati se kod banaka, ne bi li zadovoljila razne dodatne i dugoročne potrebe obitelji.
Više od trećine kućanstava (36 posto) je istaknulo da "jedva sastavljaju kraj s krajem", dok ih 18 posto koristi postojeću ušteđevinu ili se zadužuje, kako bi podmirili sve potrebe obitelji.
Stoga ne iznenađuje podatak da čak 91 posto kućanstava smatra da su cijene u Hrvatskoj u proteklih godinu dana rasle, a nastavak rasta cijena očekuje 80 posto kućanstava. Iako oko četvrtine kućanstava smatra da će u 2010. morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara, većina građana će pokušati smanjiti potrošnju. Naime, budući da tri četvrtine građana očekuje da će kod nas kriza trajati još najmanje godinu dana, 63 posto kućanstava ističe da će na trajna dobra trošiti isto kao do sada ili čak manje.
Među članicama EU, najviše uspijevaju uštedjeti kućanstava u Češkoj (njih 58 posto), dok je "sastavljanje kraja s krajem" značajno prisutno među bugarskim (65 posto), rumunjskim (61 posto) i poljskim kućanstvima (60 posto). (V. K.)
Izvor: GfK
