Većina ispitanih je priznala da su i sami, barem jednom, bili diskriminirani
Područje rada i zapošljavanja te sustav pravosuđa, područja su u kojima je diskriminacija najraširenija, smatra većina od 1.300 sudionika istraživanja o stavovima i razini diskriminacije, koje su u prošloj godini proveli Centar za mirovne studije, vladinog Ureda za ljudska prava te Ured pučkog pravobranitelja.
Naime, čak je 58 posto ispitanika istaknulo da u području rada i zapošljavanja postoji diskriminacija, dok njih 30 posto misli da je diskriminacija zastupljena i u pravosuđu. Po raširenosti diskriminacije zatim slijede postupanje policije (24 posto), zdravstvena zaštita (22 posto), obrazovanje (20 posto), socijalna skrb (17 posto), mediji (18 posto) itd. Među najranjivijim skupinama, smatraju građani, nalaze se homoseksualne osobe, siromašne osobe, Romi i teški bolesnici.
Socijalne i političke predrasude
Osim toga, čak je 64 posto ispitanika odgovorilo je da su i sami bili žrtve diskriminacije te su se u najvećem broju (28 posto) diskriminaciji suprotstavili sami, fizički ili verbalno (18 posto).
Programski voditelj Centra za mirovine studije Gordan Bosanac ističe kako to pokazuje da građani nemaju povjerenja u institucije i nisu upoznati sa svojim pravima, unatoč Zakonu o suzbijanju diskriminacije koji je donesen prije godinu dana.
Istraživanje, koje je provođeno u dva navrata u svibnju i prosincu prošle godine, polazilo je od toga da su glavni "okidači" za diskriminatorno ponašanje, predrasude prema određenim društvenim skupinama. Pritom su se najizraženijima pokazale one koje se tiču socijalnog porijekla te političkih uvjerenja.
Lani 170 prijava
Predstojnik vladinog Ureda za ljudska prava, Luka Mađerić drži da se u istraživanju, osim predrasuda, iščitava i stupanj društvene tolerancije jer 70 posto građana prepoznaje problem diskriminacije. Ističe pritom da se svakako najveća netolerancija odnosi na političke neistomišljenike koje se doživljava neprijateljima.
Istraživanje je pokazalo i da građani smatraju potrebnim postojanje Zakona o suzbijanju diskriminacije, ali da ne znaju na koje se načine mogu obratiti uredima pučkog pravobranitelja u slučaju da postanu žrtve diskriminacije.
Zamjenik pučkog pravobranitelja, Dejan Palić ističe kako je ured lani zaprimio 170 pritužbi, među kojima veliki broj neosnovanih. Ipak, najviše pritužbi za koje je utvrđeno da su osnovane bilo je iz područja rada i zapošljavanja te pravosuđe, a odnosile su se na diskriminaciju prema rasnoj ili etničkoj pripadnosti, spolu, članstvu u sindikatu. (Hina)
