U siječnju je 810 građana otišlo raditi u Njemačku, a u Italiji ih radi 25 tisuća
Iako i Europu trese rekordna nezaposlenost, europsko tržište ipak se nije posve zatvorilo za nove radnike izvan eurozone. Tako je u siječnju ove godine i 810 nezaposlenih hrvatski građana napustilo zemlju i uputilo se na neko od njemačkih poljoprivrednih imanja u potrazi za zaradom i zaposlenjem.
Njemačka je i jedina država s kojom Hrvatska ima međudržavni sporazum, pa se posredovanjem državnih burzi svake godine približno 5000 osoba zaposli na poslovima branja šparoga, jagoda i drugim sezonskim poslovima u poljoprivredi, građevini, ugostiteljstvu ili bolnicama. Vrijedne ruke na mjesec mogu nabrati šparoga i za 10.000 kuna, piše Večernji list.
Ilegalnih koliko i legalnih
Osim toga, procjenjuje se da i u Italiji legalno radi oko 25.000 radnika iz Hrvatske, a ilegalno možda još toliko. Italija je i u krizi velika uvoznica radne snage te u godini izda oko 200.000 novih radnih dozvola i obnovi pola milijuna starih.
Slovenija je pak, nedavno zaustavila zapošljavanje stranaca jer su i njezini radnici bez posla, a Hrvatska je također srezala broj novih radnih dozvola za strance na 948, i to uglavnom za rijetka deficitarna zanimanja koja ne može pokriti iz sve punije domaće burze rada.
Što se pak Italije tiče, tamo najčešće odlaze osobe iz Istre, Kvarnera i Dalmacije koje se zapošljavaju na poslovima kućnih pomoćnica te njegovateljica starijih i nemoćnih osoba.
Najčešće preko poznanstva
Erik Fabijanić, voditelj Ureda talijanskog sindikata INCA-CGIL u Rijeci, kaže da približno 8000 Hrvatica radi legalno, dok ih između 10 i 12 tisuća radi povremeno i bez urednih papira. Ponuda poslova lošija je nego prije, a usprkos tome što je Hrvatska omogućila privatnim agencijama za zapošljavanje da posreduju i za inozemstvo, osobni kontakti i pomoć znanaca najčešći su i najpouzdaniji način pronalaska posla.
"Kad talijanske bolnice traže liječnike ili medicinsku sestru, u pravilu same ishoduju nostrifikaciju diploma i papire. Slično je i s drugim poslovima u metalskoj industriji, transportu, turizmu", ističe Fabijanić. Poslodavac koji nudi legalan posao, radniku mora dostaviti dozvolu za rad, a radnik mora pečatom u putovnici potvrditi ulazak u EU, te se u roku od tri dana od početka rada prijaviti na mirovinsko, a u roku od 7 dana regulirati boravak. Sve drugačije od toga je rad na crno.
Na portalu MojPosao, lani je objavljeno 188 oglasa za radno mjesto izvan Hrvatske , što je znatno manje nego 2008. godine kada je objavljeno 406. Najveću potražnju za radnicima imali su poslodavci iz Crne Gore i Njemačke, a najtraženiji su bili radnici u turizmu, prodaji i trgovini te strojarstvu i brodogradnji. (V. K.)
Izvor: Večernji list
