U prva tri mjeseca ove godine posao je dobilo samo 2.144 starijih od 50 godina, od 24.022 novo-zaposlenih.
Više od četvrtine ukupno 318.658 nezaposlenih osoba - njih 82.963 - starije je od 50 godina. Njih polovica, oko 40.000, dugotrajno su nezaposleni, odnosno na burzi rada su više od tri godine. Usto, još je oko 16.000 osoba iz te populacije nezaposleno u razdoblju od jedne do tri godine, dok njih 27.462 ne radi do jedne godine, pokazuju posljednji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Pritom je alarmantan podatak HZZ-a da je od osoba starijih od 50 godina u prva tri mjeseca ove godine zaposleno njih samo 2.144 ili manje od deset posto, piše Igor Medić u Business.hr-u.
Usporedbe radi, kada se gleda ukupan broj nezaposlenih koji uključuje sve dobne skupine, u istom je razdoblju zaposleno više od deset puta više osoba ili njih 24.022, što upućuje na to da populacija starijih od 50 teško ili nikako ne nalazi mjesto na tržištu rada, već čeka uvjete za odlazak u mirovinu, čime će dodatno pogoršati već neodrživ omjer po kojemu na jednog umirovljenika dolazi 1,28 zaposlenih.
U HZZ-u su rekli kako zapošljavanje starijih osoba ovisi o sektorima, pa tako ugostitelji, primjerice, najmanje zapošljavaju starije, a u nekim drugim sektorima, kao što su obrazovanje ili inženjerstvo, stariji imaju više šanse.
"Poslodavci često hvale iskustvo, ali u praksi manje zapošljavaju starije radnike zbog pogrešne percepcije da su oni manje produktivni, dok većina istraživanja pokazuje suprotno. Stoga u Hrvatskoj treba izgraditi svijest o tome da se radna učinkovitost ne smanjuje s godinama", rekao je Pregrad Bejaković s Instituta za javne financije, čija su uža područja tržište rada, mirovinsko osiguranje i socijalna politika. On ističe kako država doista radi na socijalnom uključivanju starijih, ali to nije dovoljno, a problem su djelomice i sami nezaposleni.
"Osobito među populacijom te dobi još postoji stav iz socijalizma da se država treba pobrinuti za njih, naći im posao i brinuti se za njihovu egzistenciju umjesto da se sami aktivnije uključe u programe prekvalifikacije, poput računalnog opismenjavanja", smatra Bejaković. (T. B.)
Izvor: Business.hr
