Grupa uglednih poreznih stručnjaka predvođenih Vladom Brkanićem, urednikom časopisa Računovodstvo, revizija i financije, poslala je na adresu Ministarstva financija svoj prijedlog novih poreznih razreda u sustavu poreza na dohodak.
"Velika je stvar da se o krizi počelo raspravljati na pravi način te se napokon počelo raditi na smanjenju državnih rashoda. Škegro je u pravu; nema besplatnog ručka" rekao je Brkanić, ali i objasnio da je s grupom kolega izračunao da će se prema novim (istina još pomalo nejasnim) prijedlozima znatno smanjiti plaće srednjeg sloja, a to se može spriječiti jedino razvlačenjem poreznih razreda, piše Gojko Drljača u Večernjem listu.
Konkretno, Brkanić i kolege predlažu prvi porezni razred s osnovicom od 5.400 kuna bruto i poreznom stopom od 12 posto, drugi od 5.400 do 14.400 kuna bruto sa stopom od 25 posto i treći iznad 14.400 kuna bruto sa stopom od 40 posto. Ako bi se primijenila ova shema plaće bi porasle svima. "Posebno je važno razvući stopu od 25 posto u srednjem razredu do iznosa od 14.400 kuna jer bi inače moglo doći do znatnog pada primanja srednjeg sloja" poručio je Brkanić.
Sada je na Ministarstvu financija i premijerkinim savjetnicima da pokažu punu svijest i zrelost te da hrabro prekinu dugogodišnju demagogiju koja je dovela do drakonskog oporezivanja srednjih i velikih plaća u Hrvatskoj. Naime, aktualni pa i novo predloženi sustav poreza na dohodak čine ukupnu bruto cijenu visokoobrazovane radne snage u Hrvatskoj potpuno nekonkurentnom.
Na plaće od 2, 3, 4 ili 5 tisuća eura, koje se smatraju prosječnim europskim plaćama, u Hrvatskoj se plaća dramatično viši porez na dohodak nego u Njemačkoj i Austriji. U Austriji vam uz plaću od 5.000 eura ostaje oko 4.200 kuna više, a u Njemačkoj oko 2.500 kuna više nego u Hrvatskoj. Brkanić i kolege su upozorili Ministarstvo financija da će se, ako prihvati njihov prijedlog, osigurati rast potpuno posustale potrošnje te tako osigurati znatno više prihode po drugim osnovama, posebno od PDV-a.
"Kad se, primjerice, smanjila stopa poreza na dobit sa 35 na 20 posto, pokazalo se da je država počela ubirati više poreza na dobit" rekao je Brkanić. Kod drakonskog oporezivanja puno više poreznih prihoda ostaje na neki način prikriveno.
Usto, sada se sve više govori kako bi trebalo povećati izdvajanja u 2. i 3. mirovinski stup, ali ako se provedu glasine o reformi sustava poreza na dohodak prema idejama premijerkinih savjetnika, onda praktično ne bi bilo prostora za povećanje izdvajanja u obvezni 2. stup niti bi nakon ukidanja olakšica bili stimulirani za izdvajanje u treći. Dobro je poznato da novac iz 2. i 3. stupa, kojima upravljaju mirovinski fondovi, najvećim dijelom završava u domaćim obveznicama i dionicama. Dakle, rasterete li se plaće srednjeg sloja, sigurno bi bilo prostora za povećanje izdvajanja u 2. stup te bi masa novca završila u hrvatskom gospodarstvu. (T. B.)
Izvor:Večernji list
