U ovoj godini do sredine svibnja država nije dobila nijedan zahtjev za potporom za skraćeno radno vrijeme.
Nakon deset mjeseci primjene zakona o potpori za očuvanje radnih mjesta, poznatijeg kao zakon o potpori za neradni petak, Vlada će ga pokušati popraviti kako bi poduzetnici konačno počeli koristiti propisane potpore, a država spašavati radna mjesta.
Naime, u pet mjeseci primjene tog zakona u 2009. potporu su koristile samo četiri tvrtke za ukupno 27 radnika, iako je država za primjenu tog zakona, uzimajući novac od naknada za nezaposlenost, osigurala 200 milijuna kuna. U ovoj godini do sredine svibnja država nije dobila nijedan zahtjev za potporom za skraćeno radno vrijeme.
Dosadašnja pravila omogućavala su poslodavcu da, umjesto smanjenja broja zaposlenih, radni tjedan skrati za 20 posto, odnosno za jedan radni dan, a država je radnicima isplaćivala doprinose za dane koje nisu radili. Prema predviđenim izmjenama, poslodavac koji dobije potporu moći će skratiti radno vrijeme za 20 posto po svom izboru.
Primjerice, poslodavac koji koristi potporu šest mjeseci, što je zakonski maksimum, moći će organizirati rad tako da njegovi radnici rade četiri i pol mjeseca, a da mjesec i pol dana budu na potpori. Radno vrijeme će moći organizirati i tako da se u jednom mjesecu ne radi cijeli tjedan.
Uz to, ako poslodavac s 400 zaposlenih dobije potporu na šest mjeseci, odnosno ako država subvencionira 20 posto doprinosa za sve te zaposlene u šest mjeseci, tvrtka će moći skratiti radno vrijeme za 40 posto, za polovinu radnika. Ukupan broj radnih sati u promatranom razdoblju i dalje će biti manji za 20 posto.
Vlada je, čini se, odlučila olabaviti i pravila o isplati obveza prema državi. Dosadašnji je zakon nalagao da potporu može dobiti samo tvrtka koja je u trenutku podnošenja zahtjeva podmirila sve obveze prema državi, a sada će biti moguće dobiti potporu i ako te obveze nisu plaćene, ali je s državom postignut dogovor o obročnoj otplati ili odgodi plaćanja. (T. B.)
Izvor: Novi list
