Broj migranata do 2060.godine povećat će se za 59 milijuna u EU27, od čega će u eurozoni porasti za 46,2 milijuna.
Europska unija će do 2060. godine imati 506 milijuna stanovnika (samo 6,6 milijuna više nego danas), a broj umirovljenika snažno će se uvećati, upozoravaju iz statističkog ureda EU27 – Eurostata. Analiza Eurostata pokazuje da će do kraja pedesetih ovog stoljeća populacija u sadašnjim članicama EU biti znatno starija nego sada. Tako će svaku osobu u sadašnjim članicama EU, kojoj je 65 i više godina, "pokrivati" samo dvije zaposlene, što je dvostruko manje nego sada.
Analitičari Eurostata upozoravaju da će od 2015. godine broj mrtvih u EU27 premašivati broj novorođenih, što će donijeti velike probleme u gospodarstvu ako se ne provedu nužne reforme, ponajprije mirovinskog sustava. Spas europskog gospodarstva po svemu sudeći bit će u rukama migranata, piše Antonio Mandir u Večernjem listu.
Zakonodavci u EU pripremaju se za velik porast broja umirovljenika koji će stvoriti snažan pritisak na državne financije jer stanovništvo dulje živi, a razmjerno se smanjuje broj radno sposobnih, čak i uz neto migracije. Sada se na svaku osobu u dobi od 65 godina i više odnosi četvero radno sposobnih osoba, objavio je statistički ured.
Starenje stanovništva jedan je od najvećih izazova s kojim se Europa mora suočiti osim klimatskih promjena i globalizacije, upozoravaju u Europskoj komisiji. EU se stoga mora pobrinuti za dobro stanje državnih financija te da ljudi mogu dulje raditi. Cilj je provesti strukturne reforme, ponajprije u sustavima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kako bi se zajamčila njihova dugoročna održivost.
Broj migranata do 2060. povećat će se za 59 milijuna u EU27, od čega će u eurozoni porasti 46,2 milijuna. Najveći priljev migranata imat će Italija, koja će današnjih četiri uvećati za 12 milijuna. Prema Bruxellesu, broj migranata u Španjolskoj povećat će se na 11,6 milijuna, a broj migranata u Njemačkoj sa 4,6 porast će na 8,2 milijuna. Od 2035. godine ni pozitivna neto migracija u EU neće moći neutralizirati negativan utjecaj smanjenja rađanja.
Među članicama koje će imati najveći postotak stanovnika od 65 i više godine 2060. bit će Bugarska, Češka, Letonija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Zbog starenja, past će broj stanovnika i u Italiji, Njemačkoj, Malti, Grčkoj, Sloveniji i Slovačkoj. Stanovništvo se povećava u Belgiji, Francuskoj, Španjolskoj, Irskoj, Cipru, Nizozemskoj, Finskoj, Luksemburgu, Portugalu i Austriji.
Prema studiji "Projekcije stanovništva Republike Hrvatske 2004. – 2051.", koju su 2006. za Državni zavod za statistiku izradili demografi predvođeni Marinkom Grizeljom, u najpovoljnijoj varijanti koja podrazumijeva visoke stope fertiliteta i migracije, Hrvatska bi 2011. trebala imati 4,407 milijuna stanovnika, odnosno 35 tisuća manje nego 2004. godine. U najlošijoj varijanti, koja znači vrlo nisku stopu fertiliteta i izostanak migracije, Hrvatska bi iduće godine imala 4,324 miljuna stanovnika, što bi bilo čak 118 tisuća manje nego 2004.
Prema najcrnjoj varijanti, Hrvatska bi do 2051. ostala bez 1,319 milijuna stanovnika (30 posto) u odnosu prema sadašnjem broju. U umjerenoj varijanti (srednji fertilitet sa srednjom migracijom) broj stanovnika Hrvatske u idućih 40 godina smanjio bi se za 728.000, a u najboljoj Hrvatska bi u tom razdoblju izgubila 118 tisuća stanovnika.
Autori studije služili su se općeprihvaćenom metodom uzimajući u obzir učinak rađanja, smrti i migracije unutar svake dobne i spolne skupine kako bi unaprijed izmjerili promjene u ukupnom broju stanovništva i dobnom sastavu. Gubitak populacije najveće posljedice ostavlja na gospodarstvo i socijalnu sliku države.
Od 2035. čak ni pozitivna neto migracija više neće moći nadomjestiti negativne učinke manjeg broja novorođenih, upozorava se u izvješću Eurostata. Najstariji kontinent i danas je demografski star. Prema Eurostatu, udio mladih (mlađi od 14 godina) manji je od 20 posto. Najviše je mladih u Turskoj, 27,9 i Irskoj, 20,3 posto, a u Hrvatskoj samo 15,6 posto.
Među zemljama koje će imati najveći postotak osoba u dobi od 65 godina i starijih u 2060., prema podacima Eurostata, bit će Bugarska, Češka, Letonija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka. Budući da će gospodarstvo trpjeti zbog manjeg broja ljudi koji rade, ministri financija EU sve ozbiljnije razmatraju velik problem, ističu analitičari.
Već je poznato kako stanovništvo Europske unije brzo stari, a svaka druga žena i svaki peti muškarac stariji od 75 godina žive sami. Prema podacima Eurostata za 2005., koji promatraju sve zemlje članice osim Bugarske i Rumunjske, 52 posto žena i 21 posto muškaraca starijih od 75 godina živi samo.
Ukupno stanovništvo 27-člane EU dosegnut će najvišu brojku od 521 milijun u 2035. Najveći rast stanovništva, 66 posto do 2060., bit će na Cipru. Slijede Irska i Luksemburg, gdje će broj stanovnika porasti 53, odnosno 52 posto, te Velika Britanija, s očekivanim 25-postotnim porastom u tome razdoblju. Sa 76,6 milijuna stanovnika Velika Britanija do 2060. preteći će Njemačku na mjestu članice EU s najbrojnijim stanovništvom. Britanija sada ima 61 milijun stanovnika. Populacija Njemačke će se, prema prognozi Eurostata, do 2060. godine smanjiti na 70,7 milijuna, sa sadašnjih 82 milijuna. (T. B.)
Izvor: Večernji list
