Prema mišljenju studenata, javni fakulteti su prenatrpani i nedostaje im prakse, a privatna učilišta je potrebno dodatno afirmirati na tržištu rada.
U vrijeme kada maturanti odlučuju o odabiru budućeg fakulteta, jedna od odluka koju trebaju donijeti je i ona žele li studirati na privatnom ili javnom fakultetu, odnosno učilištu. Portal EduCentar proveo je tijekom svibnja 2010. na uzorku od gotovo 800 studenata istraživanje o kvaliteti studiranja na privatnim učilištima i javnim fakultetima. Cilj istraživanja bio je usporediti kvalitetu studiranja, prednosti i mane privatnih, donosno javnih visokoobrazovnih ustanova te saznati koliko su svojim fakultetima zadovoljni sami studenti.
Od studenata koji su sudjelovali u istraživanju, njih 78 posto studira na privatnim učilištima, a 22 posto ispitanika studira na javnim fakultetima. Na pitanje zašto su se odlučili za javni fakultet, a ne za privatno učilište, većina ispitanika navodi financijske razloge i nepostojanje privatnih učilišta željenog usmjerenja, ali i to da su javni fakulteti više cijenjeni prilikom traženja posla.
Niti ispitanici s javnih fakulteta niti s privatnih učilišta ne smatraju da je njihov studij lagan, iako studenti javnih fakulteta težinu polaganja ispita procjenjuju nešto većom nego što to čine ispitanici privatnih učilišta. Tako 14 posto ispitanika javnih fakulteta smatra kako je na njihovom fakultetu jako teško položiti ispit, dok ih trećina (33 posto) smatra kako je teško položiti ispit. Za razliku od toga svega 1 posto studenata privatnih učilišta smatra kako je na njihovom fakultetu jako teško položiti ispit, dok 20 posto smatra da je teško. Srednje teškim prolazak na ispitima procjenjuje 47 posto studenata javnih fakulteta i čak 71 posto studenata privatnih učilišta.
Bez obzira studiraju li na javnom fakultetu ili privatnom učilištu, najviše ispitanika (prosječno 52 posto) očekuje da će studirati pet godina. Da će studirati (ili su studirali) četiri godine izjavilo je 24 posto ispitanika s privatnih učilišta i 7 posto ispitanika s javnih fakulteta. Šest ili više godina studirati će (studiralo je) 39 posto ispitanika s javnih fakulteta i svega 8 posto s privatnih učilišta. Ovakvo stanje potvrđuje i podatak kako je gotovo trećina studenata javnih fakulteta ponavljala neku od godina, dok je na privatnim učilištima svega 4 posto studenata ponavljalo godinu.
Studenti privatnih učilišta općenito su zadovoljniji svim aspektima studiranja u odnosu na studente javnih fakulteta. Općenito, jako zadovoljnih i zadovoljnih svakim aspektom studiranja na privatnim učilištima ima između 85 posto i 95 posto. Ispitanici javnih fakulteta najzadovoljniji su dostupnošću literature i asistenata/nastavnika za konzultacije (njih 70 posto), dok je istim aspektima zadovoljno 92 posto ispitanika privatnih učilišta.
Ispitanici javnih fakulteta najmanje su zadovoljni kvalitetom praktične nastave – njih svega 16 posto je zadovoljno ovim aspektom studiranja, dok je istim zadovoljno čak 87 posto studenata privatnih učilišta. Ispitanici privatnih učilišta najzadovoljniji su dvosmjernom komunikacijom s profesorima (njih 95 posto je zadovoljno) te dostupnošću profesora za konzultacije (94 posto).
Razmatrajući prednosti i mane studiranja na svojim fakultetima, kao prednosti studiranja na javnim fakultetima većina ispitanika je navela priznavanje diplome od strane poslodavaca i financijski prihvatljivu cijenu studiranja. Neki studenti kao prednost javnog fakulteta naveli su i 'jednakost' pred profesorima te veću konkurenciju među studentima. Glavni nedostatak studiranja na javnim fakultetima prema mišljenju studenata je preveliki broj studenata u grupama i premali broj profesora. Kao drugi veliki nedostatak studenti navode manjak praktične nastave.
Kao glavnu prednost privatnih učilišta studenti navode dobru komunikaciju s profesorima te usvajanje praktičnog znanja. S druge strane, kao najveću manu privatnih učilišta studenti navode nepriznavanje diplome od strane poslodavaca i drugih studenata te općenito predrasude prema privatnim učilištima i studentima koji na njima studiraju.
Unatoč (ne)zadovoljstvu kvalitetom studiranja, da ponovno imaju priliku upisati fakultet većina bi ispitanika odabrala isti, s time da su ispitanici privatnih učilišta nešto sigurniji u svoj izbor pa bi njih 89% donijelo istu odluku, dok bi isti fakultet ponovno upisalo i 72% ispitanika javnih fakulteta. Iako 28% studenata javnih fakulteta nije zadovoljno svojim izborom i danas bi upisalo neki drugi studij, niti jedan od njih nije naveo kako bi to bilo neko od privatnih učilišta, a svega nekoliko studenata privatnih učilišta danas bi radije upisalo javni fakultet.