Nakon 15 godina rada prosvjetnom radniku plaća se poveća šeststotinjak kuna.
Približno 20.000 kuna razlika je između plaće luksemburških i hrvatskih učitelja. Do plaće svog mađarskog kolege, mladi prosvjetar u Hrvatskoj može stići tek nakon dva desetljeća radnoga staža. Istovremeno, hrvatski učitelji odrađuju isto, ako ne i više radnoga vremena nego što to čine njihovi europski kolege, piše Marija Mihelić u Glasu Slavonije.
"To da smo potplaćeni je činjenica i može biti glavni generator mogućega štrajka. Štoviše, potplaćeni smo čak 18 godina i to neprestano. Usporedbe radi, profesor početnik ima plaću 4.402 kune, a tek nakon 15 godina staža dosegne oko 5.000 kuna. To su poražavajući parametri ispodprosječne učiteljske plaće i doista ne znam kako ćemo s takvim plaćama u Europsku uniju 2012. godine", kaže Marica Azenić, predstavnica Sindikata zaposlenih u srednjim školama u Osijeku.
Isto smatra i Jasna Lederer, povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske županije koja kaže da je obrazovna struktura učitelja bolja od ostalih zanimanja, no s prosječno najnižom plaćom. Naime, u školstvu je, kaže, vrlo visok postotak visoke stručne spreme i samo mali postotak srednje spreme, no plaća je izrazito mala, točnije, čak i niža nego u nekim drugim službama gdje prevladava struktura niže stručne spreme.
Dodatan je problem, kaže Lederer, što učitelji prema službenoj normi odrade 40 sati tjedno. Izvan toga vremena, napominje, moraju odraditi pripreme, ispravljati testove, zadaće i obavljati ostale zadatke nužne za rad u nastavi i to je ono, kaže ona, što se ne vidi u izravnom kontaktu, no svaki je učitelj dužan uraditi sve pripreme i to, dakako, ne u okviru zadanih 45 minuta nastave.
Lederer također kaže kako hrvatski učitelji rade više nego drugi u nekim europskim zemljama, no imaju drukčije raspoređene praznike. U konačnici broj radnih dana pokazuje tko koliko radi. "Njemačka je dobar primjer. Oni imaju daleko više praznika nego mi, no raspoređenih na tri do četiri puta po 14 dana. A ako me pitate za plaće, ne trebamo se uspoređivati ni s kim drugim nego sa Slovenijom, gdje je plaća dvostruko veća", kaže Lederer.
Dakako, niža plaća znači i manje motivacije, a uz lošega učitelja, dodaje, nema ni kvalitetnoga znanja. Hrvatski učitelji, ističe Lederer, nisu stimulirani, no i dalje globalno odlično obavljaju svoj posao. (A. P.)
Izvor:
