Prošle godine HZZO je za bolovanja isplatio 1,25 milijardi kuna, a ove bi se godine izdvajanja trebala smanjiti za 250 milijuna kuna
Zbog strožih kontrola u ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, stopa bolovanja smanjena je sa 3,65, koliko je iznosila 2008., na 3,09 koliko iznosi za prvih devet mjeseci ove godine.
"U 2008. godini dnevno je na bolovanju prosječno bilo 61.000 ljudi, u prvom polugodištu ove godine ih je dnevno na bolovanju bilo 47.000. Drugim riječima, u dvije godine, koliko se provodi stroža kontrola, smanjili smo broj dnevno oboljelih za 14.000. Usto smo smanjili i prosječno trajanje bolovanja za jedan dan, pa je tako danas prosječno trajanje bolovanja nešto više od pet dana", kaže ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep.
Prošle je godine HZZO za bolovanja isplatio 1,25 milijardi kuna, a projekcija je kako će se ove godine izdvajanja za bolovanje smanjiti za 250 milijuna kuna, piše Andreja Šantek u Poslovnom dnevniku.
"Zbog ušteda smo uspjeli podmiriti dugove prema poslodavcima u visini od 180 milijuna kuna. Naime, poslodavac je dužan redovito mjesečno isplaćivati naknadu za bolovanje, a onda od nas tražiti povrat novca. HZZO bi trebao u roku od 45 dana nakon što zaprimi zahtjev isplatiti novac poslodavcima. No kasnilo se, pa se tako nakupilo 180 milijuna kuna duga", objašnjava dr. Strizrep, dodajući kako je HZZO podmirio sve svoje obveze i kako danas plaća naknade u zakonskom roku.
Najčešći razlog zbog kojih radnici odlaze na bolovanje su bolesti lokomotornog sustava (degenerativne promjene na kralježnici, kukovi), a zatim slijede duševne bolesti, odnosno psihički poremećaji. Na trećemu mjestu su maligne i kardiovaskularne bolesti. HZZO i dalje provodi kontrole u ordinacijama, ali se danas više ne prati stanje na način da se broji koliko je prekinuto lažnih bolovanja. Stopa bolovanje je za sada, kaže dr. Strizrep, u prihvatljivim okvirima i danas su na bolovanju stvarno oni kojima je to potrebno. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
