Novčana naknada za nezaposlene prvih 90 dana 70 posto, a preostalo vrijeme 35 posto osnovice prosjeka plaće.
Proračun u sljedećoj godini Vlada planira napuniti s prihodima od 108 milijardi kuna, dok će rashodi ostati na ovogodišnjoj razini od 122 milijarde kuna. Sljedeće godine planira se ostvariti rast gospodarstva od 1,5 posto, nakon što ova godina završi u minusu. Već 2012. godine rast bi mogao biti dva posto, a godinu poslije 2,5 posto, prognozira Vlada.
"Odricanjem u ovoj godini smanjili smo potrošnju i taj posao nije lak ", izjavila je premijerka Jadranka Kosor i istaknula je da su u dvije godine smanjili javne rashode za oko šest milijardi kuna. Točnije, ove godine smanjeni su za 3,4 milijarde kuna, piše Lidija Kiseljak u Večernjem listu.
U sljedećoj godini, uz uobičajene rashode, Vlada će morati izdvojiti za kamate milijardu kuna, mirovine 384 milijuna kuna te za popis stanovništva 150 milijuna kuna. A od 2012. godine morat će participirati za EU s jedan posto BDP-a, što iznosi 3,6 milijardi kuna. Potpredsjednik Vlade Ivan Šuker komentirao je novo zaduženje države od 750 milijuna eura na domaćem tržištu ustvrdivši da je riječ o refinanciranju.
Vlada je predložila izmjene u novčanim naknadama za nezaposlene pa će tako ubuduće novčana naknada u prvih 90 dana iznositi 70 posto, a za preostalo vrijeme 35 posto osnovice prosjeka obračunate plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja u prethodna tri mjeseca. Tako bi primjerice radnici iz prerađivačke industrije čija je prosječna plaća 6.618 kuna primali u prvih 90 dana naknadu od 3.706 kuna, a kasnije 1.853 kuna. A najniža novčana naknada neće biti niža od 50 posto od visine minimalne plaće umanjene za doprinose za obvezna osiguranja, odnosno ne manja od 1.125,60 kuna.
Vlada je na sjednici predložila već dogovoreno usklađivanje po tri mjeseca umjesto šest za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce. Tako će prijelazno razdoblje iznositi 19 godina, što znači da će muškarci i žene od početka 2030. godine starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvariti pod jednakim uvjetima starosne dobi i mirovinskog staža. Polazni faktor za određivanje mirovine utvrđivao bi se ubuduće ne samo u odnosu na godine života nego i na navršeni mirovinski staž osiguranika, u rasponu od 0,15 do 0,34 posto po mjesecu ranijeg ostvarivanja prava na mirovinu, a ne 0,34 posto kako je bilo predloženo. (T. B.)
Izvor: Večernji list
