Značaj političkog faktora za razvoj regionalne logističke infrastrukture, što je primarno – željeznička infrastruktura, ili logistički biznis, multimodalni transport i logistički centri, te financijski izazovi i investicijske prilike uoči pristupanju EU, bile su glavne teme regionalne konferencije o infrastrukturi, logistiki i transportu, koja je, u organizaciji Infoarena grupe, jučer održana u zagrebačkom hotelu The Regent Esplanade.
"Napredak gospodarstva ovisi o mogućnosti što efikasnijeg prometa ljudi i roba. Pretpostavka za to je razvoj infrastrukture, koji zbog snažne regionalne dimenzije mora biti u skladu s interesima država iz okruženja, kao i interesima EU ", istaknuo je predsjednik RH Ivo Josipović koji se na otvaranju konferencije video-linkom obratio okupljenim gospodarstvenicima i državnim dužnosnicima, te stručnjacima iz zemalja regije i EU.
"Javni i otvoreni regionalni dijalog o razvoju infrastrukture pretpostavka je za razvoj logističkog poslovanja, kao perspektivne grane gospodarstva koja otvara nova i stalna radna mjesta. Interes stranih i domaćih tvrtki za ulaganje u logističke pravce u regiji mora biti iskorišten, a odgovornost za to leži na gospodarskim i političkim elitama", istaknuo je na otvaranju konferencije član Uprave HŽ Infrastrukture, Ivan Matasić. Jedino tako, ustvrdio je, mogu se iskoristiti svi potencijali regije kao je spojnice istoka i zapada.
O investicijama u infrastrukturu, u sklopu okruglog stola o značaju političkog faktora za razvoj regionalne logističke infrastrukture, govorio je i Johannes Luedwig, generalni direktor Udruženja europskih željeznica i infrastrukturnih poduzeća. Najavio je da će se u skorijoj budućnosti veliki dio prometa s istočnog Mediterana prebaciti s pomorskog na željeznički te stoga treba razvijati željezničku mrežu u središnjoj Europi. Dodao je i da, unatoč rastućim potrebama, zemlje EU, ali i središnje i istočne Europe više ulažu u cestovnu, nego u željezničku infrastrukturu, pri čemu efikasnost i produktivnost cestovne infrastrukture pada, a željezničke raste.
Na pitanje kako će Hrvatska zadovoljiti rastuće potrebe, odgovorio je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, Tomislav Mihotić, koji je istaknuo da se u razvoj lučke, željezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture planira, što kroz EU fondove, što kroz koncesije i javno-privatno partnerstvo, uložiti nekoliko milijardi eura, s time da će u sljedećih 10 godina prioritet biti razvoj morskih luka i s njima povezanih željeznica. Naglasio je da je u proteklom razdoblju prioritet bio razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1.500 do sada realizirano oko 1.200 kilometara. Što se razvoja željezničke mreže tiče, najznačajniji projekt je Rijeka – Zagreb – Budimpešta, čija će izgradnja i rekonstrukcija stajati ukupno 3,55 milijarde eura. U tijeku je i natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb, koji će izgraditi i upravljati terminalom za pet milijuna putnika godišnje, čija je ukupna vrijednost oko 300 milijuna eura, dok se u pomorske luke planira uložiti oko 500 milijuna eura.
U sklopu panela "Željeznička infrastruktura ili logistički biznis – što je primarno?" nezavisni konzultant s područja međunarodnog prometa, Michael Robson, ustvrdio je da ako se osigura infrastruktura doći će i biznis, pogotovo u sadašnjim uvjetima rasta željezničkog prometa, ali to se odnosi i na ostale grane prometa. Pritom je, dodao je, ključno da upravitelji infrastrukturom klijentima ponude pouzdanost, kvalitetnu uslugu i konkurentnu cijenu. Neki od načina ostvarenja tog cilja, smatra Robson, su razvoj koridora, suradnja s ostalim upraviteljima infrastrukture, ukidanje kompliciranih carinskih i graničnih procedura, te puna iskorištenost kapaciteta robnih terminala.
O važnosti dugoročnog planiranja i osiguranja kapaciteta za pripremu i vođenje projekata, govorio je Branimir Jerneić, predsjednik Uprave HŽ Infrastruktura, koji je naglasio da željeznica mora biti konkurentna ostalim vrstama transporta i prepoznati potrebe logistike 10 godina unaprijed. Istaknuo je da je ta tvrtka učetverostručila kapacitete za pripremu i vođenje projekata, a ove godine ih planira udvostručiti, te ustvrdio da će to ulaganje u ljudske potencijale povećava kapacitet za investicije za četiri puta. Istaknuo je da HŽ infrastruktura u fazi pripreme ima osam projekata, šest ih je u fazi pripreme za izgradnju, a s 85 posto sredstava se financiraju iz pretpristupnih fondova EU. Nakon 2012., dodao je, očekuju se i sredstva iz strukturnih fondova EU, a osnovna koncentracija, je na koridorima X i Vb, od Rijeke ka državnoj granici s Mađarskom.
Na korištenje sredstava iz fondova EU za razvoj infrastrukture osvrnuo se i Frank Jost, predsjedavajući Radne grupe za integraciju u željeznički sustav EU, potvrdivši da je ključno razviti kapacitete za pripremu i vođenje projekata, jer pravila EU nalažu da se novac potroši u određenom roku, ili se pravo na korištenje sredstava gubi.
Na konferenciji se razgovaralo i o multimodalnom transportu i logističkim centrima. Multimodalni transport, kao složeni sustav koji funkcionira jedino u međunarodnom okružju pri čemu se koriste dva različita prometna sredstva iz dvije različite prometne grane, sve više od trenda postaje nužnost, a intermodalni terminali budućnost, zaključili su sudionici panela na kojem su prikazani i modeli, nova saznanja i praktični primjeri korištenja te vrste transporta i logističkih centara iz EU.
Financijski izazovi i investicijske prilike uoči pristupanja EU bila je tema zaključnog panela konferencije, na kojem je istaknuta uloga javno privatnog partnerstva u realizaciji projekata razvoja i održavanja infrastrukture. Branko Bajatović, direktor Avistum Ltd. i stručnjak za financiranje infrastrukturnih projekata istaknuo je da zbog neadekvatne pripreme kod većine velikih projekata dolazi do probijanja proračuna i vremenskih rokova, te se stoga primjena javno privatnog partnerstva nameće kao logično rješenje. Time se, naglasio je, uvelike smanjuju navedeni rizici, jer javni sektor od vlasnika i pružatelja usluge postaje kupac, a i dostupnost kapitala je za investicije je veća.
Od 11 milijardi i 468 milijuna eura, koliko je EU u razdoblju od 2007. do 2013. predvidjela za prilagodbu zemalja kandidatkinja za članstvo, veliki dio namijenjen je infrastrukturnim i logističkim projektima, istaknuo je Zoran Sretenović, zamjenik direktora Željeznica Srbije. Iz programa IPA Hrvatska bi tako ove godine trebala imati na raspolaganju oko 157, a sljedeće oko 160 milijuna eura, dok će Srbija raspolagati s oko 203, odnosno oko 208 milijuna eura.
Ako regija želi iskoristiti svoj položaj spojnice istoka i zapada, kao sve atraktivnijeg transportnog pravca, nužna je suradnja na razvoju infrastrukture, pri čemu treba osigurati adekvatne kapacitete za planiranje i vođenje projekata kako bi se iskoristila značajna sredstva koja za tu svrhu osigurava EU. Pritom je, zbog rasta potreba, jedan od prioriteta razvoj željezničke infrastrukture i njena povezanost s lukama te logističkim centrima. Naime, ako se osigura infrastruktura za njom dolazi i biznis, a upravitelji infrastrukturom klijentima moraju osigurati pouzdanost, kvalitetu i konkurentnu cijenu usluge. U tom smislu multimodalni transport od trenda sve više postaje nužnost, a intermodalni terminali predstavljaju budućnost. Osim sredstava EU, značajan izvor financiranja infrastrukturnih projekata treba postati i javno privatno partnerstvo, kao što je to već slučaj u SAD-u i zapadnoj Europi. Zaključci su to regionalne konferencije o infrastrukturi, logistiki i transportu.
