Portal MojPosao proveo je Istraživanje o zapošljavanju čiji je cilj bio ispitati iskustva i potrebe posloprimaca u procesu potrage za poslom i razvojem karijere. Istraživanje je provedeno u listopadu 2008. na uzorku od preko 2.000 ispitanika. Podršku projektu pružila je i udruga Mreža mladih Hrvatske (MMH).
Natječaj za slobodno radno mjesto
Istraživanje je pokazalo kako se o slobodnim radnim mjestima ispitanici u najvećoj mjeri informiraju na specijaliziranim internet stranicama (75%) te putem tiska (58%). Putem obitelji i poznanika informira se 45% ispitanika, a zanimljiv je podatak da ih se samo 27% o slobodnim radnim pozicijama informira preko HZZ-a.Kako traženje posla nije jednostavno, pokazuje i podatak da se čak 32% ispitanika do sada javilo na 21 i više natječaja za posao, dok se njih 18% javilo na preko 10 natječaja. No, unatoč velikom broju prijava istraživanje pokazuje kako nije jednostavno dobiti poziv za razgovor, pa je tako samo 20% posloprimaca bilo na razgovoru kod više od 10 poslodavaca, dok je njih čak 60% odradilo manje od 6 razgovora.
Unatoč činjenici da novi posao nije jednostavno pronaći, u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela praksa slanja otvorenih molbi za posao te se gotovo trećina ispitanika (32%) izjasnila kako nikada nije poslala otvorenu molbu za posao, a isti postotak ispitanika poslao je manje od 3 otvorene molbe.
Ispitanici savjete o pisanju životopisa u najvećoj mjeri skupljaju na specijaliziranim Internet stranicama (njih 53%), odnosno kod prijatelja (39%). Ostali izvori informacija o pisanju života su HZZ, obitelj te dodatna edukacija. Kako je životopis u većini slučajeva kvalitetan izvor informacija o kandidatu pokazuje činjenica da 93% ispitanika navodi kako u životopisu nisu nikad naveli podatke koji nisu bili u potpunosti točni.
Razgovor za posao
Razgovor za posao neizbježna je stepenica do zaposlenja i uglavnom predstavlja stresan događaj za kandidata. Čak 84% kandidata izjasnilo se kako određena pitanja smatraju neugodnim ili nedopustivim, a 44% ispitanika s takvim se pitanjima već susrelo. Nedopuštenim pitanjima ispitanici smatraju pitanja o braku, vjeri, nacionalnoj pripadnosti, plaći, osobnim i profesionalnim planovima te motivaciji. S nedopuštenim pitanjima u puno većoj mjeri susreću se žene (njih 56%) od muškaraca (samo 28%)."Što sam po nacionalnosti, odakle mi je suprug, imam li djecu, jesam li vjenčana u crkvi, jesam li vjernik" - komentar ispitanika
Izbor poslodavca i zaposlenja
Ukoliko nisu u mogućnosti raditi u svojoj struci, čak 69% ispitanika spremno je prihvatiti posao i u nekoj drugoj struci, dok bi njih 31% prihvatilo posao isključivo u svojoj struci. Čak 81% ispitanika srednje stručne spreme izjavilo je kako su spremni prihvatiti posao i u nekoj drugoj struci, dok je druge strane takvo mišljenje dijeli samo 61% ispitanika visoke stručne spreme."Ako ne bih našao posao u struci, a to je u današnje vrijeme vrlo moguće, nikako se ne bih libio prihvatiti posao van struke pa čak i ispod svoje stručne spreme." - komentar ispitanika
Pri izboru zaposlenja, 79% ispitanika smatra visinu plaće jednim od najvažnijih faktora, nakon čega slijedi mogućnost profesionalnog napredovanja sa 56%, sigurnost posla (49%), radno vrijeme (37%) te reputacija tvrtke (21%)
Pri izboru poslodavca, čak 80% ispitanika bitnim smatra njegovu socijalnu osviještenost, koja ne spada u top 5 kriterija za izbor zaposlenja, ali se ipak pokazalo da kad bi zaposlenici mogli birati da bi i tome pridali određenu važnost.
Kao glavnu osobinu dobrih zaposlenika najviše ispitanika (njih 53%) navodi motiviranost, nakon čega slijede poštenje (30%), fleksibilnost (26%) te marljivost (24%). Kada se radi o osobinama koje ispitanicima nedostaju, najveći broj naveo je znanje stranih jezika (njih 37%) te analitičke vještine (27%).
Najveći broj ispitanika mišljenja je kako će ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju doprinijeti manjoj sigurnosti radnog mjesta (njih 58%), odnosno većoj mobilnosti radnika (53%). 28% ispitanika smatra kako će ulazak u Uniju doprinijeti manjim primanjima radnika, dok s druge strane 21% smatra kako će se primanja radnika povećati.
Radno iskustvo i obrazovanje
Nešto više od trećine ispitanika (35%) izjavilo je kako im je formalno obrazovanje pomoglo pri stjecanju vještina potrebnih za obavljanje radnih zadataka, 26% smatra kako im formalno obrazovanje uopće nije pomoglo, dok je njih 39% neodlučno. Čak 78% ispitanika je tijekom svojeg školovanja već steklo neko radno iskustvo, pri čemu nešto više ispitanici mlađi od 30 godina, što pokazuje da u Hrvatskoj raste svijest potrebe ranijeg stjecanja radnog iskustva. Ispitanici koji su tijekom školovanja stekli neko radno iskustvo, u najvećoj mjeri su stekli kroz honorarni rad (62%) te kroz školsku ili studentsku praksu (46%).Čak 64% ispitanika je izjavilo kako je spremno volontirati ukoliko bi postojala mogućnost stalnog zaposlenja, no većina njih (71%) ipak je spremna to raditi manje od 3 mjeseca.
Nešto više od trećine ispitanika (37%) izjavilo je kako su bili zaposleni na crno, dok je njih još 18% radilo neprijavljeno, ali samo tijekom školovanja. Općenito, 44% ispitanika je izjavilo kako nikada nije bilo zaposleno na crno. Neprijavljeno su u najvećoj mjeri radili ispitanici srednje stručne spreme (njih 54%), a u najmanjoj mjeri oni visoke stručne spreme (22% ispitanika).
U prosjeku, 60% ispitanika je doživjelo neku vrstu maltretiranja od strane poslodavca, pri čemu su takva iskustva u većoj mjeri doživjeli ispitanici stariji od 30 godina (69%), nego oni mlađi od 30 godina (51%). Također se može uočiti kako su maltretiranju u većoj mjeri bile izložene žene (63%), nego muškarci (54%).
„Šef me vozio doma i počeo me dirati pa sam mu pobjegla na semaforu iz auta i nikad se nisam vratila po radnu knjižicu, već poslala oca da je podigne.“ – komentar ispitanika
Samo 14% ispitanika su članovi sindikata, pri čemu u većoj mjeri ispitanici stariji od 30 godina (21%), nego oni mlađi od 30 godina (8%). Čak 76% ispitanika nije učlanjeno u sindikat, a samo 10% ih razmišlja to učini.Download cijelog teksta (pdf)
