Istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da je prosječan domaći menadžer oskudnog znanja, ima nedovoljne kontakte u svijetu i teško se snalazi u složenim uvjetima poslovanja.
Spor gospodarski oporavak Hrvatska dijelom može zahvaliti i nesposobnim menadžerima, koji se ne dovoljno educiraju, posebno u zahtjevnim industrijskim granama gdje se tehnologija mijenja svakih nekoliko godina.
Analitička kuća Roland Berger provela je istraživanje o restrukturiranju tvrtki, a istraživanje u Hrvatskoj pokazalo je da je prosječan domaći menadžer oskudnog znanja, ima nedovoljne kontakte u svijetu i teško se snalazi u složenim uvjetima poslovanja. Međutim, bez novih znanja, koja se stvaraju svakih nekoliko godina, jednostavno možemo postati nekompetentni za posao kojim se bavimo.
Jedno je sigurno, bez cjeloživotnog učenja, a posebno se to odnosi na vodeće ljude u tvrtkama, sigurno se ne može postići izvrsnost bez obzira na to kojim se poslom bave, piše Marinko Petković u Vjesniku.
Dodatni je problem što u Hrvatsku, ako je riječ o tvrtki u stranom vlasništvu, dolaze menadžeri koji se tek trebaju dokazati ili oni koji su manje ambiciozni, odnosno kvalitetni, pa su dobili još jednu priliku za kaljenje na malom, a time i nezahtjevnom hrvatskom tržištu.
To pokazuje i raspored poslova u većim tvrtkama, jer se strani menadžeri većinom bave financijama, odnosno marketingom, dok domaćima ostaje prodaja, ICT-sektor i odnosi s javnošću.
Prosječan hrvatski menadžer provode godišnje samo jedan dan na edukaciji, dok u zapadnoeuropskim zemljama troše i po 10 ili čak 30 dana. Hrvatska poduzeća u edukaciju ulažu 0,1 posto dobiti, EU 1,2 posto, SAD 1,6 posto, a Japan 1,9 posto. Istraživanje među 50 domaćih poduzeća pokazalo je da na početku krize 35 posto poduzeća nije smanjivalo budžete za trening i usavršavanje zaposlenih, 33 posto smanjivalo je budžet, 21 posto nije ni imalo budžet za te aktivnosti, a 11 posto nije znalo odgovoriti na ovo pitanje. (T. B.)
Izvor: Vjesnik
