Talijanska vlada iduće godine ukinut će tri neradna blagdana zbog krize. Kad bi Hrvatska učinila isto, uštedjeli bi milijardu i pol, no većina radnika teško bi to podnijela.
Talijani, europski rekorderi po duljini godišnjeg odmora koji se prosječno odmaraju čak 42 dana, iduće godine imat će najmanje tri neradna dana manje nego do sad.
S dvanaest na devet blagdana manje
Talijanske su vlasti, u sklopu mjera uštede za krizum odlučile da će od ukupno 12 praznika, ukinuti njih tri. Radit će se za Dan oslobođenja, Praznik Republike, pa čak i na Praznik rada.
Preostalih devet praznika su katolički blagdani, no vlada je krenula u pregovore s Vatikanom ne bi li dogovorili da se i na crkvene praznike ipak radi.
S devet preostalih blagdana, Talijani ce biti pri dnu europske ljestvice koja mjeri broj neradnih dana, ispod njih je samo Srbija u kojoj radnici imaju osam neradnih blagdana.
Hrvati u prosjeku ne rade 13 dana na godinu, jednako kao i Slovenci i Austrijanci što znači da smo jedna od zemalja s najviše neradnih dana u Europi iako radimo više od većine razvijenih zemalja gdje je broj radnih dana manji zbog drugačijih uvjeta.
Od rada za blagdane profitiraju poslodavci
Kako radnici uglavnom spajaju praznike i vikende što dovodi do blokade hrvatskog gospodarstva, tema smanjenja neradnih dana često je na repertoaru i u Hrvatsko. Povodom talijanske reforme, primjenu prijedloga u Hrvatskoj iskritizirali su predstavnici Sindikata i HUP-a dok je Dragutin Lesar izjavio kako je to početak snižavanja prava radnika.
Ako prosječna bruto satnica košta 44 kune to znači da tijekom tri neradna dana, poslodavci za 1,42 milijuna radnika potroše milijardu i pol. Ukoliko radnici rade, to znači milijardu i pol više roba i usluga.
Međutim, kako su plaće uglavnom fiksne, smanjenjem broja blagdana profitirali bi poslodavci, a neki radnici koji zbog rada tijekom blagdana dobivaju veću plaću, ostali bi bez svog blagdanskog bonusa. (M.D.)
Izvor: Jutarnji list