Povlaštenost u odnosu na ostale ogleda se po duljini staža potrebnog za umirovljenje i iznosu mirovine.
U travnju 2010. godine Vlada Jadranke Kosor donijela je Program gospodarskog oporavka u kojemu je napisala da je osiguranje dugoročne održivosti sustava socijalnog osiguranja u uvjetima starenja stanovništva jedan od njezinih prioriteta. Isti taj program navodi da će već tijekom 2010. godine vlada ići na "reviziju sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima i njihovo smanjivanje te pripremu za postupno ukidanje pojedinih kategorija".
EU nema harmoniziran mirovinski model pa zemlje različito reguliraju mirovinska prava. Sloboda da riješi svoje specifičnosti ostavljena je i hrvatskoj Vladi, koja tek mora osigurati fiskalno i socijalno održiv model, budući da godišnje za mirovine iz poreza mora namaknuti 16 milijardi kuna povrh iznosa koji se skupi doprinosima, pišu Ljubica Gatarić i Marko Špoljar u Večernjem listu.
Da hrvatski mirovinski sustav počiva na lošim temeljima, proteklih je mjeseci upozorio i niz hrvatskih stručnjaka na okruglom stolu časopisa Banka i Instituta za javne financije. Trenutačno čak 830 tisuća mirovina nije pokriveno uplaćenim doprinosima, a u toj kategoriji nalazi se 160 tisuća korisnika najniže mirovine, 250 tisuća invalidskih, 240 tisuća obiteljskih i 180 tisuća povlaštenih mirovina. Kad je riječ o povlaštenim mirovinama, njihov je zaključak da ih treba usklađivati s pravima iz općih mirovinskih propisa.
U Ministarstvu rada formirala se i radna grupa u kojoj su uz stručnjake bile i interesne skupine koje su dogovarale najbolji model. Tako se razgovaralo i o desetogodišnjem prijelaznom razdoblju u kojemu bi Vlada ujednačila povlaštene mirovine s ostalima, ali kako se približavalo vrijeme izbora tako je i ta tema potiskivana u drugi plan.
Vlada je potkraj 2010. godine ipak ostvarila nekoliko mjera naznačenih u Programu gospodarskog oporavka kao što je financijsko penaliziranje prijevremenog umirovljenja ili postupno povećanje dobi žena za odlazak u mirovinu. Osjetljivo pitanje povlaštenih mirovina ostavljeno je novoj vlasti.
Inače, prema sadašnjim propisima, dužnosnička mirovina limitirana je na 17.754 kune, a stručnjaci kažu da ne postoje nikakvi pravni razlozi da se ta najviša mirovina ne izjednači s mirovinama "običnih" građana koji za 40 godina staža, neovisno u uplatama doprinosa, ne mogu imati više od 8.872 kune. Kod branitelja i dužnosnika taj je limit dvostruk, dok se akademicima na njihovu mirovinu stečenu po općim propisima dodaje dodatak u visini proračunske osnovice.
Povlaštenost u odnosu na ostale ogleda se po duljini staža potrebnog za umirovljenje i iznosu mirovine. Kod branitelja je u mirovini jako puno mladih ljudi koji po općim propisima ne bi mogli u mirovinu jer su premladi. O mirovinama se 21. lipnja 2011. razgovaralo i na Hrvatsko-europskom konzultantskom odboru o mirovinama u Bruxellesu koji se u zaključku poziva na stav javnosti u Hrvatskoj da se moraju uskladiti povlaštene mirovine s ostalim mirovinama, s time da pojedine skupine mogu zadržati mali dodatak.
Konzultantski je odbor zaključio da zbog izbora nema političke volje da se ta tema sada rješava, već se vrući krumpir prebacuje u ruke nove vlasti.
Neven Mimica, član Nacionalnog odbora za praćenje pregovora i predsjednik saborskog Odbora za europske integracije, kaže da nas pristupni ugovor obvezuje na usklađivanje mirovina.
"U ugovoru nigdje ne stoji obveza RH u kojemu će roku i kojim mehanizmima ujednačiti iznose povlaštenih i općih mirovina. Intencija je da se na formalnoj razini kroz neko vrijeme izjednače povlaštene i opće mirovine. Međutim, hrvatskoj Vladi ostaje veliki manevarski prostor i niz mehanizama i socijalnih politika kako da povlaštene i opće mirovine budu iste, a da nekima tzv. povlaštenima primanja ipak ostanu ista. Ponavljam, Vlada će moći koristiti cijeli niz drugih zaštitnih mehanizama za neke kategorije umirovljenih građana", objasnio je Neven Mimica. (T. B.)
Izvor: Večernji list
