Iako većina Hrvata živi u vlastitim kućama ili stanovima, nisu sretniji od onih koji iznajmljuju svoj dom, no lakše mogu naći posao: razlog je veća mobilnost ili zato što moraju naći posao da bi platili stanarinu.
Hrvati koji žive u vlastitom domu, nisu zbog toga sretniji od podstanara, pokazuju rezultata ispitivanja kvalitete života i stanovanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS) Banka magazina, Hendala i Allianza. Znači li to da su podstanari sretniji od vlasnika? Po tim osnovnim brojkama da, ali, naravno, odgovor je ipak složeniji.
Vlasnici stanova često umirovljenici, a podstanari studenti
Brojke govore da 92 posto ispitanih građana živi u vlastitoj nekretnini te da je njihova razina nacionalnog indeksa sreće 61,1 bod, dok je među ne-vlasnicima indeks veći i iznosi 63,3 boda.
Velik dio Hrvata do vlasništva je došao po povlaštenim cijenama kao bivši nositelji tzv. stanarskog prava, dobar je dio vlasnika stanova u mirovini, a jedno od prijašnjih istraživanja pokazalo je da hrvatski umirovljenici, za razliku od umirovljenika u mnogim drugim zemljama, nisu zadovoljni kvalitetom života.
Kad se uzme u obzir i da su među podstanarima studenti, odnosno da su podstanari mlađi, ne iznenađuje da je njihov indeks kvalitete života i osobnog zadovoljstva viši.
Ljudi koji žive u iznajmljenoj nekretnini lakše se zapošljavaju
Ali, kad ih već imaju, kako se vlasnici brinu o svojim nekretninama? Samo je 20 posto vlasnika dobrovoljno osiguralo svoje nekretnine i oni su sretniji od ostalih čiju kuću može uništiti požar, poplava ili potres ili nešto četvrto.
U pozadini "iznenađujućeg" odgovora prava je slika života – većina građana nema novca za dobrovoljno osiguranje svojih nekretnina, pokazuje istraživanje.
Kako napominju iz Banka magazina, vlasništvo nad nekretninama može biti jedan od uzroka nezaposlenosti. Ljudi koji posjeduju stan ili kuću manje su mobilni, neskloniji preseljenju u drugo mjesto zbog posla pa su zato izloženi i većem riziku da ostanu nezaposleni od onih koji žive u iznajmljenom stanu. (M.D.)
Izvor: Večernji list