U tri Nacionalna plana za zapošljavanje izdvojeni su milijuni kuna, no umjesto poticanja gospodarstva, novac se dijelio na radnim akcijama čišćenja okoliša.
Prema europskom dokumentu „Zajednički memorandum o prioritetima zapošljavanja“, hrvatska vlada je od početka krize nastojala pomoći kriznim skupinama kao što su stariji od 50 ili mlađi od 25 koji ne mogu do posla.
Te će mjere polučiti uspjeha kao i aspirin na upalu pluća
Ukupno je potrošeno više od 1,6 milijardi kuna, no nakon protekle akcije u kojoj se na Zavodu za zapošljavanje dogodilo „čudo“ jer je nezaposleno manje ljudi negoli u kolovozu, odluke vlade počinju se preispitivati, piše Sandra Bolanča u Jutarnjem listu.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da će te mjere polučiti uspjeha koliko i aspirin na upalu pluća. „Pametnije je dati milijardu kuna investitorima koji će otvoriti radna mjesta i dugoročno zaposliti ljude, nego izmišljati nekakve javne radove“, kaže Novotny.
Divno je studirati sebi za dušu, no ako nema posla treba se prekvalificirati
Predrag Bejaković, istraživač s Instituta za javne financije, smatra kako je novac korisno utrošen jer pokreće marginalne skupine, no ističe da treba biti spreman na prekvalifikaciju. „Divno je ako sam ja završio indijski jezik i perzijsku kulturu, ali ako to tržište rada ne traži, trebam se prekvalificirati“, kaže Bejaković.
I Bejaković i Ljubo Jurčić protive se besciljnom davanju subvencija koje trebaju služiti samo za pomaganje manjim tvrtkama da osvoje manja tržišta ili da povećaju svoj plasman. Subvencije za zapošljavanje, ako to ne uključuje nezaposlene s invaliditetom, čisto su bacanje novca jer će poslodavac ionako zaposliti nekoga tko mu treba. (M.D.)
Izvor: Jutarnji list
