Promjena Zakona o radu prioritet je nove vlade. 172 kolektivna ugovora štite više od polovice zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, no neki propisi graniče s apsurdima.
Kolektivni ugovori važan su dio zakona o radu koji štite 50 do 60% zaposlenih prema procjenama Željka Potočnjaka, dekana Pravnog fakulteta. No, Svjetska je banka nedavno poručila da su hrvatski propisi iz područja radnih odnosa previše kruti, piše Ljubica Gatarić u Večernjem listu.
Točnije, prema podacima OECD-a, zakonska zaštita zaposlenih u javnom sektoru u Hrvatskoj među najvišima je u Europi. Tako na željeznici 23 bivša direktora imaju plaću veću od ministarske, to im jamči stečeno pravo iz kolektivnih ugovora. Tko god je jednom bio šef, zadržao je svoju plaću neovisno o kasnijoj raspodjeli.
Sindikalac Vilim Ribić slaže se da treba djelomično promijeniti ugovore. „Apsurdno je da kolektivni ugovori postanu jači kad im istekne rok važenja. Prema sadašnjem zakonu, ugovor kojemu je istekao rok ne može se otkazati“, kaže on i podsjeća da su sindikati načelno pristali da se to promijeni, uz uvjet da se ugradi razumno prijelazno rješenje i da ostanu druga prava.
Budući ministar rada Mirando Mrsić dosad nije komentirao ništa vezano uz budući resor, ali je poznato da su stručne skupine koje je osnovala bivša vlada pripremile prijedloge izmjena na tragu sugestija iz Svjetske banke.
U Hrvatskoj su na snazi 172 kolektivna ugovora, a dekan Pravnog fakulteta Željko Potočnjak procjenjuje da pokrivaju od 50 do 60 posto zaposlenih u državi. Iako je sam potpisao peticiju protiv promjena zakona o radu, Zoran Milanović vjerojatno će svojim reformama 'udariti i na radnike u javnom sektoru'. (M.D.)
Izvor: Večernji list
