Učinak najavljenih mjera za mlade bez radnog iskustva tanak je ponajprije zbog toga što je glavni problem nedostatak poslova. No, volontiranje, pa makar i na izmišljenom radnom mjestu, mladima će održati i produbiti znanje što im kasnije daje prednost pri zapošljavanju.
Iako trećinu ukupno nezaposlenih u Hrvatskoj čine mlade osobe bez dana radnog iskustva, brojka se preko noći može smanjiti: od 127.000 osoba u dobi do 30 godina prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje mnogi bi mogli ući u svijet rada na godinu dana, piše Suzana Varošanec u Poslovnom dnevniku.
Najnovija politika za mlade ministarstva rada nije usmjerena na potražnju
Tijekom rada ne bi primali plaću, nego volontirali, a država bi im plaćala obvezne doprinose. Predviđa to nova mjera aktivnog zapošljavanja ministra rada Miranda Mrsića, a zanimanje poslodavaca za njihovo zapošljavanje s burze potaknut će ministar financija poreznim olakšicima.
Profesor splitskoga Ekonomskog fakulteta Željko Mrnjavac smatra da za mlade nezaposlene glavni problem nije nedostatak iskustva nego nedostatak odgovarajućih poslova."Kada bi svih 127.000 mladih bez posla imalo iskustvo i dodatna znanja, ne znači da bi nezaposlenost bila za trećinu manja. Problem nezaposlenosti ponajprije je na strani potražnje, a samo vrlo malim dijelom na strani ponude ", kaže Mrnjavac.
Šansa za otvaranje radnih mjesta samo zbog povlastica
Ova mjera otvara niz pitanja, a nisu isključeni ni poremećaji na tržištu rada, primjerice istiskivanja dijela starijih radnika. Možda poslodavci u volontiranju prepoznaju šansu da proberu kvalitetne mlade radnike te da ih stvarno zaposle.
Mlade bi i država mogla koristiti za svoje potrebe, posebice zbog ukidanja prekovremenog rada i rada na određeno vrijeme. No najizglednije je, kažu mnogi, da će se znatan broj poslodavaca samo zbog poreznih olakšica odlučiti za angažiranje volontera i da će se stoga izmišljati radna mjesta.
Hrvatska za aktivne mjere zapošljavanja troši deset puta manje od zemalja u EU
Mrnjavac podsjeća na to da smo već upoznali niz sličnih mjera (pripravništvo, 's faksa na posao'). Sve su, kaže, bile u skladu s onim što se primjenjuje u razvijenim gospodarstvima. Nedostajao je, međutim, novac pa je na ukupne mjere trošeno manje od 0,5% BDP-a, od čega samo desetinu na aktivne mjere.
U EU na aktivne mjere troše i do deset puta više. Da bi Hrvatska postigla taj omjer, treba pribaviti 1,5 milijardi kuna što u kriznim vremenima nije izgledno.
Volontiranje će održati i produbiti znanje mladih i olakšati im stvarno zapošljavanje
U Centru za makroekonomske analize Hrvatske Gospodarske komore ističu da su ovakve promjene dobrodošle, no neće promijeniti dinamiku gospodarske aktivnosti koja je ovdje najvažnija.
„Iako volontiranje odgađa riješenje stvarni egzistencijalnim problema mladih, održava i produbljuje njihovo znanje što će im olakšati stvarno zapošljavanje. Držimo da i poduzetnici u tome nalaze svoju korist.“ (M.D.)
Izvor: Poslovni dnevnik
